Prema grubim izvješćima policije, u BiH svake godine nastrada oko 1350 osoba, od čega u FBiH nešto više od pola, a ostalo u RS i Brčko distriktu (600). To praktično znači da, u prosjeku, svakih osam sati dođe do tragedije sa smrtnim ishodom, piše Večernji list BiH.
Velik broj tragedija
Gotovo istovjetno kao i ranije, u posljednjih godinu dana najviše ljudi je nastradalo od vlastite ruke i to njih 475 koji su izvršili samoubojstvo. U stopu slijedi više od 450 slučaja koja su označena kao tkz. “zadesne smrti”. Među njih spadaju svi nesretni slučajevi u kojima je policija postupala i vršila uviđaje poput požara, eksplozija, utapanja, padova s visine, smrzavanja ili drugih tragedija za koje je utvrđeno da nemaju obilježja kaznenih djela.
Na cestama BiH u prometnim nezgodama poginulo je gotovo 260 ljudi. U policiji navode da je više od 20.000 evidentiranih prometnih nesreća bilo i gotovo 6000 putnika s teškim i lakšim ozljedama. Neki od njih naknadno podlegnu, a što se službeno kasnije ni ne zabilježi. Također, u BiH se godišnje dogodi i oko 70 ubojstava, ali i brojna teška i lakša ranjavanja. Tu je i oko 150 prijava nestanka u godini u cijeloj BiH, od kojih ih trideset posto završe sa smrtnom posljedicom, a nekima se nikad ni ne uđe u trag.
Sociolog Ivan Šijaković kaže da je naspram broja stanovnika to jako visok broj nastradalih tijekom godine.- Ta brojka mi djeluje zastrašujuće. To je nezgodan pokazatelj koji govori da još uvijek imamo dosta toga patološkog u društvu, vjerojatno i postratnog sindroma, osamljenosti ...
Nesigurno društvo
Očito nemamo dovoljno zaštitnih mehanizama na koje bi se ljudi oslonili - kaže Šijaković. On smatra da postoji puno faktora koji govore da živimo u nesigurnom društvu, koje nije prilagođeno čovjeku. - Mada je to teško usporedivo zbog posve drukčijeg načina života u civilnim uvjetima, ipak bilo bi dobro da se ti podaci usporede s vremenom od prije raspada Jugoslavije. To govori o općem padu društva, gubljenju čovjeka i rizicima u kojima živimo. Puno je rizičnije nego što je to bilo ranije i govori da ovo društvo nije dobro mjesto za život, a to može biti destabilno posebno za mlade ljude - zaključuje socijolog Šijaković.
