Crno tržište umjetnina funkcionira u svijetu kao unosan biznis koji se proširio pogotovo posljednjih godina. Krađe svih vrsta umjetnina, od antičkih umjetnina, slika starih majstora, skulptura, raznih antikviteta, umjetnički izrađenih zlatnih predmeta, starog namještaja, dokumenata i slično postaju, nažalost, pojava s kojom se svakodnevno suočavamo i u BiH. No, meta kradljivaca su osim umjetnina sve više i sakralni objekti bogati predmetima visoke umjetničke i povijesne vrijednosti. Večernji list je pokušao istražiti na koji način funkcionira crno tržište ukradenih umjetnina te koje se umjetnine najviše kradu u Bosni i Hercegovini.
Umjetnine na tržnicama
Kako je BiH neuređena zemlja po pitanju važnijih stvari od umjetnina, ne čudi podataka kako u BiH ni na jednoj razini vlasti nema specijalizirane institucije koja bi uopće registrirala, a kamoli radila na suzbijanju ilegalne trgovine umjetninama, antikvitetima ili arheološkim nalazima, kao da ovaj oblik kriminala u BiH ni ne postoji. Iako je policija dosad, uključujući i vrijeme ratnih događanja, registrirala samo jednu krađu umjetničkih predmeta iz muzeja (Muzej Republike Srpske u Banjoj Luci), u BiH su zabilježene brojne krađe slika i drugih umjetnina iz privatnih kolekcija i ateljea, u kojima je nestao veliki broj umjetničkih dijela, ogromne umjetničke, ali i financijske vrijednosti. Poznati slikari tvrde da su djela koja su u ratu otuđena neprocjenjive vrijednosti.
Razlozi neorganiziranosti policije malo zanimaju mnoge trgovce i kolekcionare umjetničkih radova, antikviteta i arheoloških artefakata, ali im takvo stanje neobično ide na ruku. Jer, prodaja raznovrsnih predmeta iz obitelji kulturnog blaga BiH praktično se neometano odvija na crnom tržištu, kako bi se izbjeglo plaćanje poreza i naknada državi. Stoga ni ne čudi kako je tijekom posljednjeg rata bilo velikih pljački stanova i ateljea slikara iz BiH, čija su se djela kasnije vraćala i pojavljivala na tržnicama i kod preprodavača. Tako su se na poznatoj sarajevskoj tržnici Ciglane pojedine slike Mirsada Berbera ukradene u ratu prodavale za bescjenje. Ibrahim Spahić, dugogodišnji ravnatelj Međunarodnog festivala Sarajevska zima, tvrdi kako su osim umjetničkih slika opljačkane i kolekcije rijetkih knjiga, vjerske i druge relikvije. S druge strane, na državnoj razini ne postoji tijelo koje se bavi pokazateljima, zaštitom ili vraćanjem ukradenih umjetničkih djela. Postoji, međutim, Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, ali koja opet nema registar otuđenih umjetnina i, koliko je poznato, takav do sada nije napravljen.
Prateći slučajeve pljački bh. slikara, jasno je da lopovi dobro znaju koliko su umjetnički predmeti isplativ plijen, kazali su u policiji. Nažalost, jasno je i da su krađe umjetničkih djela, antikviteta i arheoloških vrijednosti prilično uobičajen oblik kriminala u BiH. Prema saznanjima policije, kradljivci iz BiH povezani su i s velikim pljačkama umjetnina i nakita u svijetu. Poznati slikar Salem Obralić, primjerice, potvrdio je da mu je atelje u Sarajevu dva puta opljačkan. Sličnu sudbinu doživio je i sarajevski slikar Irfan Hozo, čiji je depo umjetničkih djela, koji se nalazio u njegovoj kući, pokraden prije nekoliko godina. Policija je kasnije uhitila dvojicu mladića, kojima se na teret stavljala provala u stan vlasnice F. O. u sarajevskoj ulici Kaptol, odakle su ukrali sliku “Ženski portret sa psom u naručju” autora Romana Petrovića.
Neprocjenjive vrijednosti
Ovu sliku policija je našla u Zenici, a vlasnica je kazala da je njezina vrijednost veća od 50.000 KM. Tragom trgovine dvojice pljačkaša, policija je došla i do jednog Sarajlije, koji je od ovih mladića kupio ukradenu sliku Romana Petrovića, a zatim je prodao u Zenici. Kod istoga policija je pronašla još 11 slika nestalih iz depoa Irfana Hoze. Prema informacijama iz MUP SŽ, u muzejima od završetka rata nije izvršena nijedna provalna krađa, odnosno MUP SŽ nije dobio nijednu prijavu. Provalna krađa u muzej u Starom Gradu zabilježena je 2005., ali je otuđeno prijenosno računalo koje je vraćeno. Kada su u pitanju muzeji i galerije, policija ih ne osigurava jer imaju čuvare, ali na zahtjev vrše pojačani nadzor tijekom izložbi i kulturnih manifestacija. Prema informacijama iz MUP SŽ, koji preko FMUP-a surađuje s Interpolom, posljednjih godina poslani su zahtjevi za potragu za umjetninama koje su ukradene u drugim zemljama. U Sarajevu nijedan taj predmet nije pronađen. Radilo se o bistama velike vrijednosti, a takve predmete u BiH nema tko kupiti, kažu u MUP-u.
