Vladavini dolara je odzvonilo. Sve je izvjesnije da će uskoro prestati biti glavna valuta svjetskih novčanih rezervi. Najavljuje to u svojoj analizi Barry Eichengreen, profesor ekonomije i političkih znanosti na sveučilištu Berkeley u Kaliforniji. Zasad je 85 % svih deviznih transakcija trgovina drugim valutama u zamjenu za dolar. Više od 60 % deviznih rezervi središnjih banaka denominirano je u dolarima. No, Eichengreen je uvjeren da će se situacija iz temelja promijeniti.
Poljuljana tri stupa
– Vjerujem da ćemo u sljedećih deset godina doživjeti preobražaj prema svijetu u kojem se nekoliko valuta natječe za prevlast – kaže ekonomski vizionar.
Da bismo razumjeli budućnost dolara, važno je shvatiti zašto je sada tako dominantan. Prvo, dužnički vrijednosni papiri uglavnom su denominirani u dolaru. Dostupnost derivata kojima se smanjuje devizni tečaj i rizik je nenadmašan, a to ga čini najpovoljnijom valutom za poslovanje poduzećima, središnjim bankama i vladama. Sigurno je utočište u krizama, kad su dolarska tržišta likvidna. Treći je razlog nedostatak alternative; ostale zemlje koje imaju reputaciju stabilnih, poput Švicarske i Australije, premalene su da bi nametnule svoje valute.
Novi poredak
No, što se mijenja?
– Sva tri stupa koja podupiru dominaciju dolara doživljavaju eroziju, a dolaze i promjene u tehnologiji koje brišu teškoće usporedbe cijena. Svima je dostupan konverter valuta u realnom vremenu – otkriva Eichengreen.
Drugo, dolar dobiva prave suparnike u drugim valutama prvi put u 50 godina; dvije su realne alternative euro i kineski juan. Suprotno špekulacijama, EU vlade nisu napustile zajedničku valutu, niti to kane napraviti. Nastavit će smanjivati deficit i izdavati obveznice.
- To će postaviti temelje integriranom europskom tržištu obveznica kao alternativi dolarskim rezervama. Kina kreće s internacionalizacijom juana; desetine stranih tvrtki u Hong-Kongu izdaju obveznice u juanu, a od siječnja je Bank of China nudi osigurane depozitne račune u New Yorku. Postoji i realna opasnost da dolar prestane biti utočište, čemu je kumovala kriza. Savezni dug približio se 75 % BDP-a SAD-a. Posljedica je da dolar neće više automatski rasti, a druge valute padati u krizama, što će zakomplicirati život američkim tvrtkama koje se dosad nisu morale brinuti za tečaj. Ni Vlada SAD-a neće moći jeftino financirati proračunski deficit. Usto, olakšat će stanje europskim i kineskim bankama i tvrtkama koje će obavljati više međunarodnih poslova u svojim valutama.
– Moji izračuni pokazuju da će dolar pasti oko 20 %. Zbog cijene uvezene robe, životni standard u SAD-u smanjit će se i oko 1,5 % BDP-a ili 225 milijardi današnjih dolara.
Preuzeto sa www.vecernji.hr
