Međimursku županiju i Hercegovinu odnedavno vezuje otvoreno prijateljstvo između institucija, gospodarstvenika, a izgrađene su i brojne privatne veze. Jedan od ljudi koji godinama pridonosi oživljavanju ovih odnosa je međimurski župan Matija Posavec, koji je ovoga tjedna u žiži javnosti u Hrvatskoj zbog značajnog smanjenja javne potrošnje i velikih ušteda s kojim u današnjem izdanju Večernjeg lista donosimo intervju.
I ove godine dolazite u Hercegovinu, polako to ulazi u tradiciju. Kako doživljavate taj razvoj odnosa gotovo nespojivog hrvatskog sjevera i juga BiH?
Hercegovina je u meni ostavila snažan, pozitivan dojam koji ću nositi i pronositi gdje god se nalazio, a posebice ako je to u našem zajedničkom interesu. Međutim, nikako ne bih rekao da smo toliko nespojivi. Jedina razlika koju vidim je u okolini u kojoj živimo, klimi, ali i Hercegovinu i Međimurje krase marljivost, vrednovanje rada te gostoprimstvo svih putnika dobronamjernika. Imamo puno više toga što nas spaja i zato smo ponovno opet tu, te se nadam i nastavku i poboljšanju suradnje. Ne smijem zaboraviti spomenuti ulogu konzula gospodina Velimira Pleše u svemu ovome jer njegov je doprinos nemjerljiv, kao i ulogu načelnika općina.
Međimurska županija je godinama, čak i prije ulaska RH u EU, značajno koristila fondove Unije. Kakva su danas iskustva i postoje li mogućnosti pokretanja prekograničnih projekata s BiH?
Slobodno mogu reći da je Međimurje izrazito kvalitetno iskoristilo mogućnosti fondova EU, a posebice prekogranične suradnje zbog činjenice da se Međimurje nalazi na granici sa Slovenijom i Mađarskom. U tom dijelu imamo 76 realiziranih projekata i povučenih gotovo 27 milijuna €, što nas svrstava u sami vrh regija koje su uspjele u pravom smislu te riječi iskoristiti fondove EU. Projekti financirani iz EU i drugih izvora izravno i aktivno pridonose ugledu županije na domaćem i međunarodnom planu kroz ostvarena partnerstva, stečena nova znanja i iskustva te ojačane administrativne sposobnosti koje su jedina adekvatna priprema za sredstva koja su nam sada dostupna s ulaskom u EU. Jednako kako je Međimurje koristilo potencijale Slovenije i Mađarske, i BiH mora iskoristiti potencijal Hrvatske kao članice EU. Korištenje europskih fondova u Međimurju je prema ocjeni Europske komisije najkvalitetnije u Hrvatskoj. Naš projekt “Centra znanja” na prostoru bivše vojarne u Čakovcu proglašen je nacionalnim pobjednikom što je prvi korak u selekcijskom procesu, nakon čega će stručni tim Europske komisije između nacionalnih pobjednika odabrati najbolji europski poduzetnički projekt. Iskustvo koje ima Međimurje će svakako biti jedan faktor koji ćemo podijeliti s vama jer to je najmanje što možemo učiniti. A nadam se da ćemo u konačnici napraviti puno više od toga te stvoriti suradnju na tom polju na koju ćemo biti svi ponosni.
Ostatak intervjua pročitajte u današnjem tiskanom izdanju Večernjeg lista.
