Tržište lijekova u BiH odavno je predmet rasprave medija i javnosti, a najviše zbog pojave lažnih lijekova kojih, prema nekim procjenama, samo u BiH ima u vrijednosti 300 milijuna eura. Tim povodom, ali i zbog podatka da se u BiH konstantno povećava prodaja antidepresiva Večernji list je kontaktirao Agenciju za lijekove i medicinska sredstva u BiH koja redovito prati i bilježi situaciju s lijekovima na tržištu.
Varanje na lijekovima
- Što se krivotvorenih odnosno lažnih lijekova tiče, oni su namjerno i lažno označeni identitetom, ili izvorom, a krivotvoriti se mogu i originalni i generički lijekovi kažu nam u Agenciji.
- Krivotvoreni lijekovi mogu biti ispravnog ili pogrešnog sastava, bez aktivne supstancije, subdozirani ispod deklarirane doze i sadržaja aktivne supstancije, ili lažno označeni. Uloga agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH kao samo jedne od karika u sustavu suzbijanja pojave krivotvorenja lijekova ogleda se i reflektira prvenstveno kroz provedbu regulacijskih mehanizama osiguranja kvalitetnih, učinkovitih i sigurnih lijekova na tržištu BiH kojima se štiti javno zdravlje stanovništva. Tržište krivotvorenih lijekova naglo raste i postaje globalni problem, najviše izražen u zemljama u razvoju, ističu u Agenciji, te naglašavaju kako postoji jedan uzorak za koji se sumnja da je lažan. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije 10% svih lijekova dostupnih na tržištu je krivotvoreno. - Inspektorat Agencije za lijekove i medicinska sredstva je u stalnoj suradnji s ostalim kontrolnim tijelima u BiH, Upravom za neizravno oporezivanje, Ministarstvom sigurnosti BiH, Interpolom BiH u cilju otkrivanja borbe protiv krivotvorenih lijekova. Trenutačno se u Kontrolnom laboratoriju Agencije nalazi jedan uzorak za koji se sumnja da je krivotvoren, s obzirom da je uzorkovan kao neregistriran u ljekarnama, otkrivaju nam u Agenciji. Za taj lijek se sumnja kako nema dozvolu za stavljanje u promet u BiH i njegovo podrijetlo još se istražuje. U Agenciji tvrde kako oni kao regulacijsko tijelo nadležno za kvalitetu, sigurnost i učinkovitost lijeka svakodnevno apeliraju na građane BiH da lijekove podižu isključivo u ljekarnama kao legalnim lancima distribucije i opskrbljivanja.
Ljudi su iscrpljeni
Ono što je od ranije poznato je pogoršanje psihičkog stanja građana BiH prouzročeno ponajviše aktualnom situacijom, nedostatkom posla, besparicom i drugim sličnim čimbenicima. Samo na potrošnju psihoanaleptika u 2012. je izdvojeno 12,869.743,15 KM što čini 2,3383% ukupne potrošnje lijekova tijekom 2012. godine na tržištu BiH. Psihoterapeutkinja Irena Đumić iz Centra za psihoterapiju “U povjerenju” i jedna od uvaženijih stručnjakinja u BiH u ovoj oblasti o uzrocima ovakvog stanja je za Deutsche Welle rekla:- Kada je riječ o uzrocima depresije na prostorima BiH, ljudi su iscrpljeni. Prvo rat s kojim su došle brojne traume, čest je posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) koji tek danas dolazi do izražaja. Tranzicija i navikavanje na novi ambijent su također veoma stresni. Kada su ljudi možda pomislili da bi moglo krenuti nabolje došao je nagli pad životnog standarda, nezaposlenost, neizvjesnost. Stalno je prisutna prijetnja njihovoj egzistenciji. Jednostavno, adaptivne funkcije su nam već 20 godina na probi.
Tržište lijekova u BiH odavno je predmet rasprave medija i javnosti, a najviše zbog pojave lažnih lijekova kojih, prema nekim procjenama, samo u BiH ima u vrijednosti 300 milijuna eura. Tim povodom, ali i zbog podatka da se u BiH konstantno povećava prodaja antidepresiva Večernji list je kontaktirao Agenciju za lijekove i medicinska sredstva u BiH koja redovito prati i bilježi situaciju s lijekovima na tržištu.
Varanje na lijekovima
- Što se krivotvorenih odnosno lažnih lijekova tiče, oni su namjerno i lažno označeni identitetom, ili izvorom, a krivotvoriti se mogu i originalni i generički lijekovi kažu nam u Agenciji.
- Krivotvoreni lijekovi mogu biti ispravnog ili pogrešnog sastava, bez aktivne supstancije, subdozirani ispod deklarirane doze i sadržaja aktivne supstancije, ili lažno označeni. Uloga agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH kao samo jedne od karika u sustavu suzbijanja pojave krivotvorenja lijekova ogleda se i reflektira prvenstveno kroz provedbu regulacijskih mehanizama osiguranja kvalitetnih, učinkovitih i sigurnih lijekova na tržištu BiH kojima se štiti javno zdravlje stanovništva. Tržište krivotvorenih lijekova naglo raste i postaje globalni problem, najviše izražen u zemljama u razvoju, ističu u Agenciji, te naglašavaju kako postoji jedan uzorak za koji se sumnja da je lažan. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije 10% svih lijekova dostupnih na tržištu je krivotvoreno. - Inspektorat Agencije za lijekove i medicinska sredstva je u stalnoj suradnji s ostalim kontrolnim tijelima u BiH, Upravom za neizravno oporezivanje, Ministarstvom sigurnosti BiH, Interpolom BiH u cilju otkrivanja borbe protiv krivotvorenih lijekova. Trenutačno se u Kontrolnom laboratoriju Agencije nalazi jedan uzorak za koji se sumnja da je krivotvoren, s obzirom da je uzorkovan kao neregistriran u ljekarnama, otkrivaju nam u Agenciji. Za taj lijek se sumnja kako nema dozvolu za stavljanje u promet u BiH i njegovo podrijetlo još se istražuje. U Agenciji tvrde kako oni kao regulacijsko tijelo nadležno za kvalitetu, sigurnost i učinkovitost lijeka svakodnevno apeliraju na građane BiH da lijekove podižu isključivo u ljekarnama kao legalnim lancima distribucije i opskrbljivanja.
Ljudi su iscrpljeni
Ono što je od ranije poznato je pogoršanje psihičkog stanja građana BiH prouzročeno ponajviše aktualnom situacijom, nedostatkom posla, besparicom i drugim sličnim čimbenicima. Samo na potrošnju psihoanaleptika u 2012. je izdvojeno 12,869.743,15 KM što čini 2,3383% ukupne potrošnje lijekova tijekom 2012. godine na tržištu BiH. Psihoterapeutkinja Irena Đumić iz Centra za psihoterapiju “U povjerenju” i jedna od uvaženijih stručnjakinja u BiH u ovoj oblasti o uzrocima ovakvog stanja je za Deutsche Welle rekla:- Kada je riječ o uzrocima depresije na prostorima BiH, ljudi su iscrpljeni. Prvo rat s kojim su došle brojne traume, čest je posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) koji tek danas dolazi do izražaja. Tranzicija i navikavanje na novi ambijent su također veoma stresni. Kada su ljudi možda pomislili da bi moglo krenuti nabolje došao je nagli pad životnog standarda, nezaposlenost, neizvjesnost. Stalno je prisutna prijetnja njihovoj egzistenciji. Jednostavno, adaptivne funkcije su nam već 20 godina na probi.
