Sud BiH osudio je Enesa Handžića na osam godina zatvora za zločin protiv civilnog stanovništva počinjen na području Bugojna.
Handžić je proglašen krivim jer je kao pomoćnik zapovjednika za sigurnost 307. brigade Armije Republike BiH bio odgovoran za upućivanje zatvorenika hrvatske nacionalnosti na kopanje rovova, te jer nije kaznio podređene mu pripadnike Vojne policije. Presuda je izrečena nakon što je Sud prihvatio sporazum o priznanju krivnje koji je Handžić postigao s Tužiteljstvom BiH, a kojim je bila predložena kazna između pet i deset godina zatvora.
Korisne informacije
“Sud je imao u vidu da se priznanjem krivnje Handžić suočio s onim što je učinio, da je dao korisne informacije za otkrivanje istine.
S druge strane, Sud je imao u vidu da su se događaji događali kontinuirano nekoliko mjeseci, te da su radnje bile protiv tijela i života, kao najzaštićenijeg dobra”, obrazložio je Davorin Jukić, predsjedatelja sudskog vijeća, prenosi BIRN Justice report. Handžić je osuđen jer nije pokrenuo istrage ni podnio kaznene prijave protiv pripadnika Vojne policije 307. brigade koji su odgovorni za premlaćivanja i ubojstva hrvatskih zatočenika u nizu objekata u Bugojnu.
“U dvorani Osnovne škole ‘Vojin Paleksić’ u srpnju i kolovozu Handžić je odobravao odvođenje zatvorenika iz škole na prinudne radove u Prusac, gdje im je život bio ugrožen. U školi su njemu podređeni pripadnici Vojne policije udarali zatvorenike, a Marija Subašića i Vinka Ivkovića ubili”, navodi se u presudi. Slični događaji, kako je utvrdilo sudsko vijeće, događali su se i u logoru stadiona Iskra, salonu namještaja “Slavonija DI”, garaži jedne privatne kuće, Marskističkom centru, Kulturno-sportskom centru i BH banci. U presudi se, kao i u postignutom sporazumu, navodi da je Handžić odobrenja za odvođenje zatvorenika na prinudne radove izdavao po ovlastima Ratnog predsjedništva Bugojna te zapovjednika 307. brigade i Operativne grupe Zapad. U to vrijeme predsjednik Ratnog predsjedništva bio je Dževad Mlaćo, zapovjednik 307. brigade Tahir Granić, dok je zapovjednik Operativne grupe Zapad bio Selmo Cikotić, aktualni ministar obrane BiH. “Izrečena kazna zatvora u trajanju od osam godina premala je za zločine za koje se Handžić tereti, odnosno zločine koje je sam priznao.
No, ako Handžić otkrije lokacije s tijelima i preostalih iz skupine od 20 nestalih hrvatskih zatočenika te svojim iskazom na optuženičku klupu konačno dovede Mlaću, Granića, Cikotića, ali i Mensura Duvljaka, Uzeira Mlivu i druge članova Ratnog predsjedništva Bugojna, onda je kazna od osam godina za nas donekle primjerena i prihvatljiva”, kaže Miroslav Zelić, predsjednik Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata Bugojna.
Uračunano vrijeme
Pitanje je li zadovoljan visinom izrečene kazne njegovu branjeniku, postavili smo i Fahriji Karkinu, Handžićevu odvjetniku.
“To je pitanje nekorektno. Kako mogu biti zadovoljan ako mi klijent ide u zatvor”, kazao je Karkin. A po vlastitoj želji, Enes Handžić je odmah nakon izricanja presude upućen na izdržavanje kazne. U nju će mu biti uračunano vrijeme koje je proveo u pritvoru od 16. travnja 2007. do 19. veljače 2009. godine, kada mu je dopuštena obrana sa slobode.
