Već i sam pogled na visinu kamatnih stopa u zemljama u kojima su rizik i cijena novca niži dovoljan je za spoznaju kako je kreditno zaduženje zapadno od naših granica mnogo povoljnije. No koliko je ta razlika šokantna i opipljiva, vidljivo je iz usporedna izračuna otplate stambenog kredita u hrvatskim i slovenskim bankama. I jedne i druge na upit su nam poslale uvjete otplate stambenog kredita od 100 tisuća eura na 20 godina, a razlika je u ukupnom iznosu koji klijent vrati banci od 36.036 eura do 45.874 eura. Nije li to 45 tisuća razloga da hrvatski građani, ako se već moraju zadužiti, prouče svaku, pa i najmanju mogućnost podizanja stambenog kredita ondje gdje je trava zelenija?
Mama-banka ista, ali...
Klijenti koji se zaduže 100 tisuća eura u, hrvatskim građanima omraženoj, Novoj Ljubljanskoj banci, poslije 20 godina vratit će ukupno 141.141 euro, uz kamate od 3,64 posto. U slovenskoj Raiffeisen banci taj je iznos još niži – 135.682 eura uz kamate 3,16 posto, a njihovoj će hrvatskoj podružnici platiti 178.936 eura, uz kamate 6,5 posto.
Prema trenutačnim uvjetima, najlošije će proći u OTP-u, gdje će uz kamatu od 5,90 u prvoj godini otplate, a kasnije 6,75 posto, u konačnici banci vratiti čak 181.556 tisuća eura; 81 tisuća eura kamata dovoljna je za još jedan pristojan stan u glavnom gradu Hrvatske.
Procjena rizika
Više od 80 tisuća eura kamata i naknada na isti će kredit uzeti i Zagrebačka banka, a tek nekoliko stotina eura manje Erste i Hypo. Najpovoljnija je trenutačno Splitska banka koja će naplatiti "samo" 71.718 eura troškova kredita. No u stvarnosti su troškovi još veći, posebno nakon proširenja javnobilježničkih ovjera, kao što je solemnizacija, na zadužnice i isprave o zapljeni. Plaća se i solemnizacija ugovora o kreditu, procjena nekretnine, a klijent snosi i trošak sklapanja police osiguranja koju traži banka. Čak i ako se uzme u obzir da bi strana banka, u ovom slučaju slovenska, hrvatskom državljaninu naplatila veću kamatu, teorijski ta razlika ne može dosegnuti 35 ili 45 tisuća eura koliko su u nas krediti skuplji. Sve je ostalo procjena boniteta i rizika klijenta, o čemu ovisi kreditna odluka strane banke.
- Prvi siječnja 2011. prestala je vrijediti odredba Zakona o deviznom poslovanju koja je propisivala da su hrvatski državljani obvezni sredstva financijskih kredita iz inozemstva prenijeti na račun banke sa sjedištem u Hrvatskoj. Ako je u Sloveniji odobren gotovinski kredit, novac se može podići izravno s računa u inozemstvu i unijeti u zemlju, uz prijavu carinskom djelatniku, ako je iznos veći od 10 tisuća eura - objašnjavaju u Ministarstvu financija.
No kako se kod stambenih kredita ne isplaćuje gotovina, na iznos devizne doznake u inozemstvo naplaćuje se cijena od nekoliko promila do nekoliko postotaka iznosa kredita. Konverziju tečaja slovenska će banka provesti po svom prodajnom tečaju za kune.
Preuzeto sa www.vecernji.hr