Prema preporukama UN-a, popisi stanovništva se provode svakih 10 godina. Posljednji popis stanovništva u BiH obavljen je 1991. stoga je predstojeći popis od velike važnosti. Provest će se od 1. do 15. listopada, a popisom su obuhvaćene sve općine njih 142: iz Federacije 79, RS-a 62 i Brčko Distrikt BiH. Prema posljednjem popisu, u BiH je živjelo 4,3 milijuna stanovnika, od čega je bilo 780 tisuća Hrvata. Prema procjenama Katoličke crkve, broj Hrvata se skoro prepolovio u odnosu na posljednji popis, te se smatra kako u BiH trenutačno živi oko 440 tisuća Hrvata. Naime, zbirni podaci o svim biskupijama za razdoblje od 1996. do 2012., koji su prikupljeni pokazuju da je prirodni prirast katolika u stalnom opadanju već od 1996., a da je njihov ukupan broj bio u porastu do 2003. i da je u opadanju od 2004.
Važnost popisa za Hrvate
Upravo iz tog razloga, interes za popis stanovništva u BiH trebao bi biti veliki, posebice za Hrvate koji su jedan od tri konstitutivna naroda u BiH. Stoga ne čude apeli koji dolaze iz Katoličke crkve, Hrvatskog narodnog sabora te ostalih hrvatskih udruga koje pozivaju Hrvate da se odazovu popisu u što većem broju. Prvenstveno iz razloga što postoji mogućnost da se osobe u inozemstvu popišu poštom, slanjem popunjenog obrasca s web stranice Agencije za statistiku BiH. Naime, sve osobe koje se popišu na taj način neće ući u statistiku stalnog stanovništva u BiH, već će se tretirati kao dijaspora. S druge strane, u slučaju donošenja zakonskih rješenja, isti bi za osobe koje ne budu popisane moglo imati pogubne posljedice, u smislu gubljenja prava koja su imali. To se već dogodilo s porezima na nekretnine u manjem bh. entitetu, gdje Hrvati za razrušene kuće plaćaju porez na nekretnine. Zbog toga bi se svi oni koji imaju imovinu, roditelje, stanove u BiH trebali odazvati popisu stanovništva. Važno je naglasiti, svi oni koji se odazovu popisu, a žive izvan BiH, nije im obveza doći u BiH kako bi se popisali. To za njih može učiniti prisutni član kućanstva, ili netko blizak i dati sve potrebne podatke. Naime, popisom se popisuju državljani BiH s prebivalištem ili boravištem u BiH, bez obzira na to jesu li u trenutku popisa prisutni u BiH ili odsutni. Za Hrvate koji žive u BiH važno je da u vrijeme popisa budu u kućama i domovima.
Posebna upozorenja
Popisivači će dolaziti u periodu od 1. do 15 listopada. Ako popisivač nikoga ne zatekne u kući, ostavlja obavijest o ponovnom dolasku. Ako određeno kućanstvo iz bilo kojih razloga nije popisano, netko od članova se može javiti u Općinu kako bi bilo popisano, i to u periodu od 1. do 15. listopada, jer nakon isteka roka, naknadnog popisivanja nema, niti važi. Što se pak tiče podataka koje je potrebno imati, to su: JMBG, datum i mjesto rođenja, mjesto stanovanja majke u vrijeme rođenja. Ako dijete koje je rođeno u inozemstvu, primjerice Njemačkoj, i nije prijavljeno u BiH, ili ako jedan od supružnika nije državljanin BiH, formalna prijava u različite evidencije poput CIPS-a, matičara i sl. nije preduvjet za popisivanje. Popisuju se svi, bez obzira na službenu prijavu. Kao što je i naglašeno u prethodnim podatcima i apelima, popis je za Hrvate prevažno pitanje i zato je potrebno odazvati se na njega u što većem broju.
Prema preporukama UN-a, popisi stanovništva se provode svakih 10 godina. Posljednji popis stanovništva u BiH obavljen je 1991. stoga je predstojeći popis od velike važnosti. Provest će se od 1. do 15. listopada, a popisom su obuhvaćene sve općine njih 142: iz Federacije 79, RS-a 62 i Brčko Distrikt BiH. Prema posljednjem popisu, u BiH je živjelo 4,3 milijuna stanovnika, od čega je bilo 780 tisuća Hrvata. Prema procjenama Katoličke crkve, broj Hrvata se skoro prepolovio u odnosu na posljednji popis, te se smatra kako u BiH trenutačno živi oko 440 tisuća Hrvata. Naime, zbirni podaci o svim biskupijama za razdoblje od 1996. do 2012., koji su prikupljeni pokazuju da je prirodni prirast katolika u stalnom opadanju već od 1996., a da je njihov ukupan broj bio u porastu do 2003. i da je u opadanju od 2004.
Važnost popisa za Hrvate
Upravo iz tog razloga, interes za popis stanovništva u BiH trebao bi biti veliki, posebice za Hrvate koji su jedan od tri konstitutivna naroda u BiH. Stoga ne čude apeli koji dolaze iz Katoličke crkve, Hrvatskog narodnog sabora te ostalih hrvatskih udruga koje pozivaju Hrvate da se odazovu popisu u što većem broju. Prvenstveno iz razloga što postoji mogućnost da se osobe u inozemstvu popišu poštom, slanjem popunjenog obrasca s web stranice Agencije za statistiku BiH. Naime, sve osobe koje se popišu na taj način neće ući u statistiku stalnog stanovništva u BiH, već će se tretirati kao dijaspora. S druge strane, u slučaju donošenja zakonskih rješenja, isti bi za osobe koje ne budu popisane moglo imati pogubne posljedice, u smislu gubljenja prava koja su imali. To se već dogodilo s porezima na nekretnine u manjem bh. entitetu, gdje Hrvati za razrušene kuće plaćaju porez na nekretnine. Zbog toga bi se svi oni koji imaju imovinu, roditelje, stanove u BiH trebali odazvati popisu stanovništva. Važno je naglasiti, svi oni koji se odazovu popisu, a žive izvan BiH, nije im obveza doći u BiH kako bi se popisali. To za njih može učiniti prisutni član kućanstva, ili netko blizak i dati sve potrebne podatke. Naime, popisom se popisuju državljani BiH s prebivalištem ili boravištem u BiH, bez obzira na to jesu li u trenutku popisa prisutni u BiH ili odsutni. Za Hrvate koji žive u BiH važno je da u vrijeme popisa budu u kućama i domovima.
Posebna upozorenja
Popisivači će dolaziti u periodu od 1. do 15 listopada. Ako popisivač nikoga ne zatekne u kući, ostavlja obavijest o ponovnom dolasku. Ako određeno kućanstvo iz bilo kojih razloga nije popisano, netko od članova se može javiti u Općinu kako bi bilo popisano, i to u periodu od 1. do 15. listopada, jer nakon isteka roka, naknadnog popisivanja nema, niti važi. Što se pak tiče podataka koje je potrebno imati, to su: JMBG, datum i mjesto rođenja, mjesto stanovanja majke u vrijeme rođenja. Ako dijete koje je rođeno u inozemstvu, primjerice Njemačkoj, i nije prijavljeno u BiH, ili ako jedan od supružnika nije državljanin BiH, formalna prijava u različite evidencije poput CIPS-a, matičara i sl. nije preduvjet za popisivanje. Popisuju se svi, bez obzira na službenu prijavu. Kao što je i naglašeno u prethodnim podatcima i apelima, popis je za Hrvate prevažno pitanje i zato je potrebno odazvati se na njega u što većem broju.
