S velikim zanimanjem prati se razvoj događaja oko uspostave vlasti na državnoj razini. Hrvatski veleposlanik u BiH Tonči Staničić očekuje da nova državna vlada bude rezultat širokog kompromisa. Prema njegovim riječima, skori ulazak Hrvatske u Europsku uniju bit će prednost za BiH, napose Hrvate.

Svojedobno vas se iz SDP-a optuživalo da se miješate u unutarnje stvari BiH. Kako ste vi doživjeli te kritike?

Nepotrebne i neutemeljene kritike zbog nerazumljive nervoze. Nisam govorio ni manje ni više od onoga što su govorili predsjednik Republike Ivo Josipović, predsjednica Vlade Jadranka Kosor, ministar Gordan Jandroković, ali i mnogi predstavnici međunarodne zajednice, kao i mnogi u BiH, uključivo koalicijske partnere SDP-a. A govorio sam da je ugrožena jednakopravnost Hrvata kao konstitutivnog naroda u BiH i da je potrebno poštivati Ustav i zakone ove zemlje, ali i temeljne principe o formiranju i funkcioniranju vlasti kakva su na snazi u razvijenim demokracijama Zapadne Europe i SAD-a.

Promovirate li vi, veleposlaniče, dva HDZ-a i smatrate li i dalje da legitimni hrvatski predstavnici trebaju biti u vlasti u BiH?

Prvo - ne, drugo - da. Za sudjelovanje u vlasti nije bitno kako se neka stranka zove, nego kakav je rezultat ostvarila na izborima. Nastavno na ono što sam gore rekao, politički legitimitet je jedan od ključnih principa kod formiranja i funkcioniranja vlasti u zapadnim demokracijama. Pokušajmo ga preslikati na političku situaciju u BiH nakon posljednjih izbora i imajmo na umu ustavne odredbe o konstitutivnosti triju naroda - uočit ćemo da su, u postotku, dvije stranke u bošnjačkom biračkom tijelu zajedno ostvarile vrlo sličan rezultat onome dviju stranaka u srpskom biračkom tijelu, kao i dviju stranaka u hrvatskom biračkom tijelu. Nitko ne poriče legitimno pravo da SDP i SDA, te SNSD i SDS sudjeluju u formiranju vlasti. Ne vidim nikakvog razumnog razloga da se to radi kada su u pitanju vodeće stranke hrvatskoga naroda, koje su ostvarile jednak izborni rezultat kao i stranke koje su dobile najviše glasova Bošnjaka, odnosno Srba.

Jesu li uspjeli iz Sarajeva agresivnim pritiskom ušutkati Zagreb i razuvjeriti širu međunarodnu zajednicu da su Hrvati u BiH dobili u vlasti one koje su birali i ima li Hrvatska razloga pojašnjavati zabrinutost za stanje u BiH, kada nitko nije čuo da se ispričava Turska koja je prigrlila Lagumdžiju i Tihića kao okosnicu bošnjačke vlasti?

Hrvatska je vrlo zabrinuta zbog položaja hrvatskoga naroda. Svi predstavnici vlasti, a posebice predsjednik Republike i predsjednica Vlade, jasno su to ponavljali u susretima s najvažnijim predstavnicima međunarodne zajednice – političkim čelnicima u SAD-u, EU-u, a sada i u razgovorima sa Svetim Ocem. I – nastavit će to ponavljati.

S bošnjačke strane mogu se čuti bojazni da su se u BiH hrvatske i srpske stranke ujedinile. Smatrate li opravdanim takve strahove i koliko su ove ‘veze’ interesne naravi?

Koliko ja vidim u koaliciji su i dvije stranke koje su dobile najviše glasova Bošnjaka, tako da se od onoga od čega se boje jedni možda trebaju bojati i drugi. Ali, ne bih rekao da treba govoriti o strahu jednih u odnosu na druge i treće. Stvar je, na sreću ili na žalost, vrlo jednostavna – bez političke suradnje svih stranaka koje imaju politički legitimitet u sva tri konstitutivna naroda ne može se formirati stabilna i funkcionalna vlast.

Nedavno je izabrano vodstvo državnog Parlamenta. Kako komentirate taj izbor?

Niti smijem niti želim komentirati. Ali mogu reći da je postupak bio u skladu s Ustavom i zakonom, za razliku od izbora vlasti u Federaciji.

Hrvat bi se po načelu nepisane rotacije trebao na čelu Vijeća ministara. Tko ga po vama treba ponuditi?

Po meni? Ne po meni nego po ustaljenoj demokratskoj praksi u BiH i svijetu. Princip rotacije, koji se do sada primjenjivao u BiH, podrazumijevao je ne samo rotaciju po nacionalnoj pripadnosti nego i, kao i u vodećim Zapadnim demokracijama, da prvog čovjeka izvršne vlasti predlaže stranka ili stranke koje su osvojile najveći broj glasova u odgovarajućem biračkom tijelu.

Očekujete li da se konačno, osam mjeseci nakon izbora ustroji novi saziv Vijeća ministara i ako gledate na zahtjev dva HDZ-a da hrvatske pozicije pripadnu njima, a s druge strane SDP-a koji traži da bošnjački blok preuzme 5, a Hrvati i Srbi drugih pet pozicija?

Kao i svi mislim da je previše vremena nepotrebno potrošeno, na štetu države i njezinih građana. Krajnje je vrijeme da se formira Vijeće ministara i da institucije države napokon počnu normalno funkcionirati. S moje pozicije ja ne smijem vrednovati prijedloge stranaka, ali mogu ponovo pozvati na poštivanje demokratskih uzusa u svijetu, ali i prakse u BiH. A to znači da bi sastav izvršne vlasti trebao odgovarati rezultatima parlamentarnih izbora. Samo to može jamčiti funkcionalnu vlast.

Kako gledate na pojedina očekivanja da bi uspostava novog Vijeća ministara mogla dovesti do preinaka oko vlasti u Federaciji?

Vlast u FBiH nije formirana u skladu s Ustavom i zakonom. Nitko od predstavnika međunarodne zajednice ne bi tolerirao takvu situaciju u svojoj zemlji, jer se radi o grubom kršenju temeljnih demokratskih principa i pravnog sustava. Za dobro ove zemlje, procese prije ili kasnije treba vratiti u pravne okvire. Međunarodna zajednica može i mora pomoći.

Nedavno je razriješena kriza u RS-u oko referenduma. Mislite li da je EU u stanju, napose nakon imenovanja voditelja misije i budućeg šefa EUSR-a u BiH Petera Sorensena, povesti BiH u reforme i bliže EU integracijama?

Da. EU to može i mora, posebice zato što je to jedini put, drugoga nema. Eurointegracije kao čimbenik unutarnje konsolidacije. U tom kontekstu veliku pomoć pruža, i još više može pružiti Hrvatska – kao, vrlo skoro, punopravna članica EU.

Hrvatska i Srbija, iako su potpisnice Daytonskog sporazuma, nisu članice najvažnijeg tijela Vijeća za provedbu mira, Upravnog odbora, ali zato jeste primjerice Turska. Može li se tu što promijeniti?

Osobno držim da bi Hrvatska i Srbija, kao potpisnice Daytonskog sporazuma, trebale biti članice Vijeća za provedbu mira.

RH je na pragu EU-a. Hrvati iz BiH s radošću, ali i zebnjom gledaju na to. Jedni strahuju od masovnog egzodusa, drugi govore da će Hrvati u BiH biti u povoljnijem položaju. Ako možete dati ‘nediplomatski’ odgovor na ovo pitanje?!

Ja bih za pravo dao drugima, ali ne u smislu da će biti u povoljnijem položaju od ostalih građana ove države već da upravo oni mogu biti spona BiH s EU – za dobro svih. Hrvati u BiH i cijela BiH mogu izuzetno profitirati od hrvatskoga članstva u EU.

Pasionirani ste, gotovo cjeloživotni zaljubljenik u fotografije. Prigodom jedne izložbe rekli ste da vam to pomaže kao diplomati da stvari vidite drugim očima. Iskrivljeno ili s više nijansi?!

Fotografija uistinu pomaže shvatiti da stvari ne moraju biti onakvima kakve izgledaju. Pomaže uočavati slojevitost našega okruženja i – da, nijanse koje postoje svugdje, ne samo i vidljivom svijetu.

Što očekuje one koji u 17.00 dođu u Franjevačku galeriju u Širokom Brijegu, što je ‘Korak iza stvarnosti’?

Upravo ono što kaže naziv i što sam rekao gore – jedno drugačije viđenje svijeta oko nas, posebice istraživanje kontrasta svjetla i mraka, različitih mogućnosti na koje se, nestandardnim snimanjem, taj odnos može prikazati.

Bankrotirao poznati austrijski lanac u kojem su nekad rado kupovali i Hrvati