Uporaba određenih termina odavno je u javnom prostoru Bosne i Hercegovine postala dijelom političke igre. Zapazio je to i visoki predstavnik Valentin Inzko koji u svom najnovijem izvješću Vijeću sigurnosti UN-a skreće pozornost na učestalu uporabu sintagme „državna zajednica“ od dužnosnika iz Republike Srpske kada govore o državi BiH. Inzko u ovakvom karakteriziranju države vidi izravno potkopavanje državnosti BiH i ustavnog ustroja zemlje.
Raspad države
-Korištenje zapaljive nacionalističke retorike se nastavlja, uključujući i daljnje izjave dužnosnika iz RS-a za potporu raspadu države i šovinističke komentare usmjerene protiv drugih etničkih skupina. U tom smislu želio bih izraziti svoju duboku zabrinutost zbog nedavnih javnih izjava kojima se izaziva državnost BiH karakteriziranjem zemlje kao “državne zajednice”, ignorirajući i činjenicu da je BiH primljena u članstvo UN-a 22. svibnja 1992., zajedno sa Slovenijom i Hrvatskom. Ove izjave koje potkopavaju ustavna rješenja predviđena Daytonskim sporazumom treba uzeti ozbiljno, posebno u svjetlu drugih aktivnosti koje su izravno izazov Općem okvirnom sporazumu za mir, kako je navedeno u ovom i prethodnim izvješćima, ističe Inzko u izvješću UN-u.
Osim Inzka, uporabu sintagme „državna zajednica“ kolegama iz RS-a spočitavaju i neki političari iz Sarajeva. Upozoravaju kako BiH nije nikakva zajednica, već država čija je državnost samo potvrđena Daytonskim sporazumom. S druge strane, iz RS-a tvrde kako u tome nema ništa sporno, jer BiH kao cjelinu čine dva entiteta, što znači, zaključuju oni, da je BiH državna zajednica.
U državnom parlamentu se konstantno vode polemike i oko toga jesu li institucije BiH „državne“ ili „zajedničke“. Zastupnik SBiH Beriz Belkić nedavno je za govornicom „ispravio“ kolege. -Ne postoje nikakve zajedničke, već samo institucije države BiH i to već jednom trebaju svi prihvatiti, ustvrdio je Belkić.
No, ovdje treba istaknuti da se „otrovne strelice“ preko različitih jezičnih konstrukcija odašilju i iz Sarajeva prema Banjoj Luci.
Posebne osude
Tako se u izjavama sarajevskih dužnosnika, ali i medija, RS često imenuje kao „manji bh. entitet“ ili „jedan od dva entiteta“, a ono što nailazi na posebne osude u RS-u su tvrdnje da je to „genocidna tvorevina“ ili „entitet nastao na zločinu“. Posebno pitanje je problematiziranje naziva ovog entiteta iz kojeg proizlazi da je to republika samo jednog od tri konstitutivna naroda, što je, pak, kako ističu kritičari iz Sarajeva, u suprotnosti s Ustavom BiH.
Osnovati i treci ravnopravni entitet - podijeliti u tri dijela - i neka svatko na stranu koju izabere, jedino je rjesenje drzavne zajednice BiH!