Bez uhićenja i priznanja ključnih osoba koje su 1993. godine izdale zapovijed o likvidaciji 20 Hrvata iz Bugojna, stručnjaci iz Instituta za nestale osobe BiH teško će uspjeti pronaći njihove posmrtne ostatke. Aktivnosti na traženju nestalih bugojanskih Hrvata, koje su intenzivirane u prvoj polovici ove godine, bit će do daljnjeg, kako doznajmo, stopirane.
Prvi potez
Prvi potez trebaju povući Sud i Tužiteljstvo BiH i uhititi ključne čelnike ratne bugojanske vlasti, koji jedini znaju kad su, kako i gdje likvidirani Hrvati. To se, prije svega, odnosi na Dževada Mlaću, ratnog načelnika općine Bugojno. On se početkom godine na suđenju bugojanskim zapovjednicima Armije BiH suočio s ozbiljnim dokazima iz tog ratnog razdoblja koji ga terete za smrt i nestanak bugojanskih Hrvata. Okrivljeni Enes Handžić, čovjeka koji je osuđen na osam godina zatvora za zločine počinjene nad bugojanskim Hrvatima, prvi put je pred sucima i tužiteljima otkrio informaciju da je u lipnju 1993. od optuženog Senada Dautovića, bivšeg visokog zapovjednika Armije BiH, dobio zapovijed “da istraži i napravi popis od 100 ‘najekstremnijih’ zarobljenih pripadnika HVO-a”. Nekadašnji pomoćnik načelnika za sigurnost 307. brigade Armije BiH Enes Handžić sudskom vijeću, kako prenosi agencija BIRN, predao je na uvid svoj ratni dnevnik u kojem je, među ostalim, navedeno kako je njegov zadatak bio da “ispituje zarobljenike koji će se prebaciti u Zenicu ili Travnik radi procesuiranja”. “Teško je bilo saznati tko je civil, a tko ne.
Mlaćo tako odlučio
Zapovjednike sam stavljao na popis, a oni koji nisu vojno djelovali, pušteni su”, otkrio je Handžić. Na popisu najekstremnijih Hrvata iz Bugojna, za koji je znao i tadašnji ratni načelnik Bugojna Dževad Mlaćo, nalazilo se i 26 hrvatskih zarobljenika koji nikada nisu prebačeni na procesuiranje u Zenicu.
“Čuo sam da je Dževad Mlaćo tako odlučio. Imali smo informaciju da je to iz sigurnosnih razloga i da će izmještanje zatvorenika biti kasnije dogovoreno”, kazao je Handžić. Tijekom svjedočenja Handžić je potvrdio da su zarobljenici bili smješteni u više objekata u gradu, odakle su premješteni na nogometni stadion Iskra u Bugojnu, gdje su zarobljenici HVO-a bili brutalno premlaćivani i zlostavljani.
Institut
Institut za nestale za sad odustaje od potrage za Bugojancima
Potraga za tijelima ubijenih Hrvata iz Bugojna traje već skoro 18 godina. Uhićenje glavnih aktera zločina sprječava službena politika u BiH
Komentara 1
Važna obavijest
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Bugojanci bi trebali uzeti posa u svoje ruke i pripremiti Mlaci Kahvu pod kojom ce ispricati gdje su kosti Hrvatski vojnika koji je on sa svojim koljacima lisio zivota na naj brutalniji nacin.... Mjesto da odgovara pred sudom njegove gaga Balije nagradjuju Ravnateljom gimnazije u kojoj je mucio i ubijao Hrvate...