Uredništvo Večernjeg lista odlučilo je proglasiti Matana Žarića gospodarstvenikom godine na manifestaciji Večernjakova pečata. Tvrtka kojoj je na čelu Žarić uspjela je ostvariti značajnu dobit unatoč brojnim iskušenjima u protekloj godini. Nekoliko posljednjih godina ova kompanija ulaže u nove projekte, što se pokazalo dobitnom kombinacijom.

Dobitnik ste Večernjakova pečata kao gosdpodarstvenik 2010. godine. Kako komentirate ovo priznanje i što Vam ono znači?

Svako priznanje je velika čast i stvara vrlo ugodan osjećaj, ali ovo Večernjakovo uistinu ima posebno mjesto i vrijednost budući da dolazi od novinara. Svakako da je najvažnije napraviti dobar posao, što smo mi u Elektroprivredi HZ HB evidentno uspjeli, no jednako tako važno je to prepoznati, odgovarajuće vrednovati i promovirati.

Upravo je to Večernji list, odnosno njegov stručni žiri i učinio dodjeljivanjem ovoga priznanja. Za mene osobno i poduzeće na čijem sam čelu, Pečat znači potvrdu da smo na dobrome putu. Čini me ponosnim, motivira i istodobno obvezuje za budućnost da nastavim još i bolje, do novih poslovnih ostvarenja.

Ovogodišnje izdanje Večernjakova pečata bilo je deseto po redu. Kako Vi gledate na ovu manifestaciju i njezinu društvenu ulogu?

Nedvojbena je činjenica kako je ova veličanstvena manifestacija izrasla u najveći medijski događaj u Bosni i Hercegovini. Malo kome danas polazi za rukom da na jednome mjestu okupi toliki broj uglednih i uspješnih osoba iz gospodarstva, kulture, sporta, znanosti, religije, politike, i to ne samo s naših prostora, nego šire regije, pa i svijeta. Pečat svake godine iznjedri nešto novo i ponudi novu dimenziju kvalitete. Evidentno je kako konkurencija u svim kategorijama postaje sve veća, a izbor neizvjesniji.

Zanimanje za Pečat koji je već odavno, po svemu dosegnuo europske standarde, dovoljno svjedoči o njegovoj današnjoj društvenoj važnosti.

Biti na različite načine sudionikom ove manifestacije predstavlja svojevrsni privilegij, a naći se u društvu nagrađenih, i to na desetome po redu - jubilarnome Pečatu, dodatno je priznanje.

Priznanje ste dobili za ostvarene izvrsne rezultate poslovanja u 2010. godini koji su postali kontinuitetom od kada ste ponovno generalni direktor Elektroprivrede HZ HB. Koji su to rezultati?

Istina, 2008. i 2009. godinu smo dobro poslovali, no pokazatelji poslovanja JP Elektroprivreda HZ HB u 2010. godini najbolji su od osnutka poduzeća.

Proizvedeno je 2.604,67 GWh električne energije, što je za 34% više nego u 2009. godini. Ukupni bruto prihodi ostvareni su najvećim dijelom od prodaje električne energije i prihoda od usluga, a iznose 382.991.119,00 KM, što je za 23% više u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

Poduzeća je rentabilno poslovalo i ostvarilo bruto dobit od 40.746.515,00 KM, dok je za različite investicije u 2010. Godini, po svim organizacijskim jedinicama poduzeća, utrošeno gotovo 60.000.000,00 KM.

Ulaganjima u distribucijsku mrežu, smanjeni su gubitci na distributivnim naponskim razinama za 1,3 % u odnosu na 2009. godinu, a ostvareni stupanj naplate potraživanja od 98,73 %, što je na razini europskoga prosjeka i veći je za 1,73 % od planiranoga.

Osim toga, tu su i druge uspješe investicije, čijom realizacijom kontinuirano unaprjeđujemo poslovanje, te podižemo kvalitetu i sigurnost opskrbe električnom energijom naših kupaca.

Kada su u pitanju investicije, prošlu godinu je nedvojbeno obilježila novoizgrađena HE Mostarsko blato? Kažite nam nešto više o tome projektu.

Najprije, treba kazati da ideja o iskorištavanju potencijala Mostarskoga blata seže u prošlost gotovo jedno stoljeće. Radila su se istraživanja, pred studije i studije, potpisivali sporazumi, no nije ništa više učinjeno osim izgradnje vodoprivrednog tunela 1947. godine poradi zaštite od velikih voda. Kasnije se od prvotne nakane – zaštite od velikih voda uzraslo k višenamjenskom projektu, no opet je sve ostalo samo na idejnom rješenju jer su redovito neki drugi projekti, na nekom drugom prostoru bili prioritetniji.

Situacija se promijenila od kada je ovo područje pod našom ingerencijom. Izgradnja HE Mostarsko blato, kao višenamjenskoga objekta, postavljena je u najviše prioritete. Nakon izvršenih priprema radovi su započeli 2006. godine. Ovo je naša druga izgrađena poslijeratna hidroelektrana, uz HE Peć-Mlini kod Gruda 2004. godine.

HE Mostarsko blato je investicija vrijedna 140 milijuna maraka, a izgrađena je u roku od četiri godine. Njezina snaga je 2x30 MW, a očekivana godišnja proizvodnja oko 170 GWh električne energije.

Radi se o vrlo složenom projektu koji se sastoji od devet energetsko građevinskih objekata, a važnost elektrane nije samo za naš proizvodni sustav nego puno veća. Pridonijeti će sigurnosti, odnosno zaštiti od plavljenje Mostarskoga blata i naselja prema rijeci Neretvi, kao i mogućnosti za bavljenje poljoprivredom.

Ono što joj daje posebnu dimenziju jeste činjenica da smo to uspjeli napraviti u vremenu gospodarske krize, i činjenicu da su mnogi bili sumnjičavi ili se protivili izgradnji elektrane, budući ni tada ukupni poslovni ambijent nije bio nimalo poticajan i ohrabrujući za investiranje.

Niste na tome stali, već radite na novim projektima. Započeli ste izgradnju VE Mesihovina, kod Tomislavgrada. Koje su njezine karakteristike i vrijednost?

Mi ostajemo vjerni svome strateškom opredjeljenju – izgradnji novih proizvodnih kapaciteta, kako bismo dugoročno osigurali dovoljne količina električne energije i zadovoljili potrebe svih kupaca. Zato imamo i izrađenu Integralnu studiju razvoja s projekcijom na 2020. godinu, a što se tiče energije vjetra, na tome radimo još od 2004. godine.

Ovo poduzeće je u okviru Odluke Vlade Federacija o proglašenju javnoga interesa i pristupanju pripremi i izgradnji prioritetnih elektroenergetskih objekata određeno nositeljem aktivnosti za 11 novih proizvodnih objekata, među kojima su i četiri vjetroelektrane.

Osim povećanja proizvodnje električne energije, cilj nam je i promicanje obnovljivih izvora energije i smanjenja emisija stakleničkih plinova, na prostoru djelovanja JP Elektroprivreda HZ HB.

Buduća vjetroelektrana Mesihovina imat će 22 vjetroturbine, pojedinačne instalirane snage od 2 – 3 MW, što će činiti ukupnu instaliranu snagu od 44 - 66 MW ovisno o izboru, odnosno snazi pojedine vjetroturbine.

Očekivana godišnja proizvodnja VE bit će 128 - 146 GWh električne energije. Ukupna vrijednost projekta je 78 milijuna eura. Financijska sredstva su osigurana potpisanim Ugovorom o projektu i kreditu, te Ugovorom o financiranju projekta između Njemačke razvojne banke KfW, Bosne i Hercegovine, Federacije BiH i JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar. Kreditna su sredstva 71 milijun eura, grant jedan milijun, dok su vlastita sredstva poduzeća šest milijuna eura.

Planirano vrijeme izgradnje ove prve vejtroelektrane na našim prostorima VE Mesihovina je tri godine, a prvi se kilovati proizvedene električne energije očekuju 2013. godine.

Za “Mesihovinu” ste prošle godine postavili kamen temeljac. Što je dosada urađeno i koje aktivnosti slijede, budući se radi o prvoj vjetroelektrani u Bosni i Hercegovini?

Trenutačno se radi na izradi programa istražnih radova za glavni projekt VE Mesihovina i pripremne aktivnosti za njegovo provođenje, kao i završetak glavnog projekta. U završnoj fazi i dobivanje urbanističke suglasnosti od nadležnog federalnog ministarstva. Krajem rujna prošle godine položen je kamen temeljac, kada su na predviđenoj lokaciji postali vidljivi terenski radovi, a praktično je već s pripremnim radovima izgradnja odavno započela

Slijede nam aktivnosti vezane na pokretanju procedure za uspostavljanje uvjeta priključenja VE Mesihovina na elektroenergetski sustav te ishođenje građevinske dozvole. Očekuje nas i provedba natječaja za nabavu vjetroturbina, izvođenje građevinskih, elektro radova i priključka na mrežu.

Inače, Općinsko vijeće Tomislavgrada donijelo je i odluku o proglašenju javnoga interesa za ovu vjetroelektranu, osigurana je koncesija od ministarstva gospodarstva HB županije, okolišna dozvola od Federalnoga ministarstva okoliša i turizma, a završen je pristupni put do lokacije izgradnje i izgradnja privremenog montažnog poslovnog objekta u sklopu formiranja gradilišta za poslovni objekt u Tomislavgradu.

I to nije sve. Ulagali ste znatna financijska sredstva u 2010. godini, i u druge investicije. Koje biste još izdvojili ?

VE Velika Vlajna - Mostar i VE Poklečani - Posušje, Rudnik i TE Kongora - Tomislavgrad kao i Crpna HE Vrilo i mala HE Mokronoge, također u općini Tomislavgrad, projekti su na kojima se intenzivno rade različita mjerenja, istražni radovi, izrada projektne dokumentacije i sl.

Na njih je usmjeren i najveći dio financijskih sredstava, uz revitalizaciju i modernizaciju naših postojećih hidroelektrana, ulaganja u izgradnju i rekonstrukciju distribucijske mreže i objekata, te projekte sustavnoga unapređenja poslovanja u svim organizacijskim jedinicama ovoga poduzeća.

Nadalje, prilagođavajući se zahtjevima europskih standarda i na području informacijskih tehnologija, JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar jedno je od rijetkih poduzeća koje u svome radu koristi sustave za obračun i fakturiranje električne energije – Hepbilling, za poslovno izvješćivanje - biNs2, te za financijski menadžment – FMIS.

U prošloj godini završen je i projekt ugradnje brojila za daljinsko očitanje i mjerenje električne energije na trafiostanicama, a započeli smo s ugradnjom brojila za daljinsko očitanje kućanstvima.

Za kapitalne investicije treba osigurati velika financijska sredstva. Kako Vam to uspijeva?

Surađujemo s vodećim bankama koje su u ovome poduzeću prepoznali pouzdanoga i kvalitetnoga partnera, kao što je Razvojna banka Njemačke – KfW, o čemu zorno svjedoči dugogodišnja dobra suradnja na nekoliko važnih projekata.

S Europskom investicijskom bankom (EIB) također imamo značajnu suradnju. Krajem prošle godine smo realizirali jedan od projekata koji se odnosi na obnovu i izgradnju distribucijskih objekata i mreže, upravo kreditnim sredstvima ove banke.

Trenutno su aktualni razgovori oko sklapanja novih aranžmana s ovim, ali i drugim financijskim institucijama i bankama. Naravno, maksimalno ulažemo i vlastita sredstva poduzeća.

Odlučni smo i znamo što hoćemo, a imamo kvalitetne projekte, posebice razvojne. Nastojimo maksimalno ozbiljno izvršavati svoje obveze i stalno unapređivati poslovnu suradnju.

U posljednje vrijeme često slušamo o sveprisutnoj ekonomskoj krizi, koja je, nažalost, naša realnost. Kako ste se vi uspjeli oduprijeti? Koji su razlozi za ostvarenje više nego dobrih poslovnih rezultata.

Činjenica kako smo, i moji suradnici i ja, ovu tešku gospodarsku situaciju prihvatili kao najveći izazov. Imali smo jasnu viziju, dovoljno odlučnosti i potencijala, te uz Božju pomoć, na svim područjima djelovanja ostvarili zavidne poslovne rezultate.

JP Elektroprivreda HZ HB iznova se potvrdila kao lider na našim prostorima, ali i društveno odgovoran gospodarski subjekt koji predstavlja stabilnost, poticaj i oslonac mnogima.

Razlozi za ovakve rezultate ponajprije su uspješno upravljanje, dobra koordinacija rada svih struktura poduzeća, izuzetno povoljne hidrološke prilike koje su obilježile proteklo razdoblje te racionalno korištenje raspoloživih resursa Elektroprivreda HZ HB.

Nastojimo održavati i unaprjeđivati poslovne odnose sa svim zainteresiranim stranama, kako u našem sustavu tako u društvenoj zajednici i trajno smo usmjereni prema povećanju zadovoljstva svih naših kupaca električne energije i zadovoljstvu naših zaposlenika.

Ja jesam najodgovornija osoba u ovome poduzeću, no bez ostalih članova menadžmenta i zaposlenika koji sudjeluju u realizaciji projekata, ne bi bilo moguće ostvariti dobre rezultate. Oni su plod zajedničkoga – timskog rada. Zato i ne želim prenaglašavati osobni doprinos, jer se ovdje radi o koordiniranim aktivnostima i poslovima u koje su uključeni svi naši ljudski potencijali.

Osim za proizvodni sustav JP Elektroprivreda HZ HB koje prednosti ima realizacija ovakvih kapitalnih projekata, posebice za lokalne zajednice na čijim područjima se nalaze?

Realizacijom projekata kao što je VE Mesihovina, poboljšat će se uvjeti za razvoj poduzetništva i industrije, osigurati nova radna mjesta i poslovi za brojne tvrtke na izvođenju radova, isporuci i ugradnji opreme. Poboljšat će se i prometna infrastruktura, uz niz drugih prednosti za širu društvenu zajednicu.

Za primjer ću navesti HE Mostarsko blato na kojoj je radilo 40-ak različitih tvrtki i institucija iz Bosne i Hercegovine i inozemstva, od projektanta, izvoditelja i podizvoditelja radova, isporučitelja opreme, suradnika na projektu i drugih. Dakle, poslovi su bili osigurani za stotine radnika. Isti slučaj je i sa izgradnjom novih distribucijskih objekata, kao i ostalih investicija koje smo realizirali.

A koliko uspješno poslovanje Elektroprivrede HZ HB i njezino odgovorno izvršavanje obveza za lokalnu zajednicu znači pored ostaloga, govore pokazatelji o visini izdvajanja financijskih sredstava u općinske proračune koji se uplaćuju na ime naknada za korištenje hidroakumulacijskih objekata na čijem području se nalaze.

Pored brojnih drugih naknada koje uredno izmirujemo, u 2010. godini u proračune općina koje imaju hidroakumulacijske objekte (Rama, Čapljina, Mostar, Jajce, Grude) uplaćeno je oko 26.000.000,00 KM.

Istaknuo bih, također, kako nastojimo biti socijalno osjetljivi, prepoznavati potrebe i podupirati različite društveno korisne aktivnosti i projekte. Elektroprivreda HZ HB je u protekle dvije godine izdvojila oko 1.000.000,00 maraka iz ostvarene dobiti, koje smo sukladno Zakonu o donacijama, putem otvorenoga javnoga natječaja dodijelili kao potporu za rad i projekte, stotinama različitih humanitarnih, socijalnih, kulturnih i sportskih udruženje i institucija. Ovo je još jedna potvrda kako je JP Elektroprivreda HZ HB uistinu oslonac, potpora i pokretačka razvojna snaga na ovim prostorima.

Koliko zaposlenih trenutno imate, planirate li povećanje toga broja i koliko pozornosti posvećujete edukaciji Vaših zaposlenika?

Trenutno imamo 1831 zaposlenika, dobre kvalifikacijske strukture. Oko 500 zaposlenika su VSS i VŠ stručne spreme, dok je od ukupnoga broja zaposlenika 40 posto starosne dobi do 40 godina. Ovo je i naš najvažniji kapital. Svjesni potrebe za sustavnom edukacijom i usavršavanjima iako se nalazimo u vremenu ekonomske krize, značajno smo povećali ulaganja u ovaj segment našega djelovanja.

Svake godine dodjeljujemo stipendije i omogućujemo obavljanje pripravničkoga staža. U 2010. recesijskoj godini dodijeljeno je 40 stipendija i zaposleno 80 novih pripravnika. Trenutno je u tijeku natječaj za dodjelu novih 20 stipendija studentima za akademsku 2010./2011.godinu, kao i natječaj za obavljanje pripravničkoga staža za 23 nova pripravnika. Uvjeren sam da je ovo pravi put i izvrsna prilika za mlade. Mi ćemo s ovom praksom nastaviti koliko god nam to mogućnosti budu dopuštale.

Alumnij Mostar je i dalje vaš najveći potrošač električne energije. Kako biste danas ocijenili Vašu suradnju?

Danas s Aluminijem Mostar imamo korektne poslovne odnose. O ovome ponajbolje svjedoči činjenica da smo nakon duljega razdoblja, za 2010., a potom i za tekuću 2011. godinu pravodobno sklopili kupoprodajne ugovore vezane uz isporuku električne energije, i tako na vrijeme zatvarali svoju elektroenergetsku bilancu.

A kakva je suradnja s elektroprivrednim poduzećima u BiH?

Mogu je ocijeniti zadovoljavajućom, iako može biti znatno bolja. Već sam naglasio naše opredjeljenje ka stalnom unaprjeđivanje poslovnih odnosa. Međutim, postoje otvorena pitanja i prostor gdje je moguće napraviti iskorake, ali nisu u domeni odgovornosti javnoga poduzeća.

Po svemu sudeći, vi ćete i dalje nastaviti s razvojnim strategijom. Koji su vaši ciljevi i prioriteti za daljnje poslovanje?

Temeljne odrednice plana poslovanja za 2011. godinu, kao i trogodišnjega plana jesu nastavak realizacije započetih i pokretanje novih projekata sukladno odlukama većinskoga vlasnika poduzeća Vlade Federacije BiH. Pouzdana, sigurna i kvalitetna opskrba električnom energijom kupaca na svim naponskim razinama, smanjenje gubitaka i zadržavanje postignutoga stupnja naplate potraživanja za isporučenu električnu energiju.

Uprava poduzeća koju predvodim će i dalje ustrajno raditi na praćenju i smanjenju troškova poslovanja u svim segmentima gdje je to moguće, uz uspješno upravljanje i nastavak ulaganja u kadrovske potencijale JP Elektroprivreda HZ HB.

Što kao gospodarstvenik smatrate da bi trebalo poduzimati kako bi se poboljšali uvjeti za poslovanje i ukupno gospodarsko okruženje?

Jasno je da nam trebaju što kvalitetnije gospodarske pretpostavke, sigurnost za realiziranje kapitalnih investicija, strateški partneri i općenito poticajno poslovno okruženje. Ovo nije moguće osigurati bez angažiranja i konstruktivnoga djelovanja nadležnih tijela i institucija vlasti. Treba više raditi na snažnijem promoviranju naših velikih mogućnosti za ulaganja posebice u energetski sektor, s ciljem privlačenja inozemnog kapitala, te uklanjati zapreka za investiranje.

Pri tome je od velike važnosti dosljedna primjena europskih direktiva i suvremenih standarda poslovanja u svim segmentima, sustavno ulaganje u ljudske potencijale i rad na kontinuiranom povećanju zadovoljstva kako zaposlenika, kupaca, partnera, vlasnika poduzeća i društvene zajednice. Ovo bi nam trebalo biti svima prioritet.

Za uspješno poslovanje od izuzetne važnosti je stabilna politička situacija i funkcionalan državni aparat, tako da sporost i neizvjesnost oko formiranja vlasti na svim razinama u BiH nije nimalo ohrabrujuća za opravak i razvoj gospodarstva.

Na kraju, ono što je posebice zanimljivo za naše čitatelje jest cijena struje. Hoće li Elektroprivrede HZ HB tražiti povećanje cijena za svoje kupce?

Ne namjeravamo tražiti nikakvo povećanje cijena električne energije za sljedeće razdoblje, imajući na umu ukupnu gospodarsku situaciju i rezultate našega poslovanja.

Ja sam optimist i vjerujem da u vremenu koje je pred nama neće biti nepredviđenih događanja izvan našega utjecaja, koja mogu otežavati rad i dovoditi u nezavidan položaj naše kupce električne energije.

Ova kovanica prodaje se i za 35.000 eura. Imate li ju?