Bivši ministar unutarnjih poslova Josip Boljkovac (92) optužen je za ratni zločin nad civilima. Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu optužnicu je podnijelo u ponedjeljak, a nakon očekivanog prigovora, o njezinu (ne)potvrđivanju odlučit će Županijski sud u Zagrebu.
Spektakularno uhićen
Riječ je o nastavku postupka iniciranog u studenome 2011. kaznenom prijavom koju je uoči izbora podnijelo Ravnateljstvo policije dok je ministar bio Tomislav Karamarko, današnji šef oporbe. Taj izuzetan događaj popraćen je spektakularnom akcijom uhićenja Boljkovca, što su njegov odvjetnik Anto Nobilo i mediji ismijali zbog dobi uhićenika. Istražni sudac Županijskog suda u Zagrebu potom je pokrenuo istragu i odredio Boljkovcu pritvor, iz kojeg je ubrzo pušten temeljem odluke Ustavnog suda.
Naime, usvojena je ustavna tužba jer je utvrđeno da se kazneni postupak trebao voditi po odredbama novog Zakona o kaznenom postupku. Što je potom i učinjeno.
Boljkovca terete kao šefa povjerenstva Odjeljenja zaštite naroda (Ozne, tajne policije) za grad i kotar Karlovac, da je od 7. svibnja do sredine lipnja 1945. zapovjedio da se uhite civili iz Duge Rese i okolice i pod optužbom da su surađivali s ustaškim vlastima dovedu u zatvor u podrumu zgrade Povjerenstva Ozne, tzv. Vili. Tako su privedeni Petar Gračan, Stjepan Bernardić, Mijo Vrbanić, Josip Ritz, Ivan Starešinić, Petar Katić, Stjepan Šušlje i još 14 nepoznatih osoba, te su svi nakon višednevnog ispitivanja ubijeni, većina na predjelu Vidanka Curak, dok je Gračan usmrćen kod željezničke pruge u Dugoj Resi jer se usprotivio odvođenju. U tomu su sudjelovali pripadnici povjerenstva Ozne te pridodane im 3. čete 1. hrvatske brigade Korpusa narodne obrane Jugoslavije (KNOJ-a) nad kojima je Boljkovac, kako se tvrdi, imao formalne i stvarne ovlasti. Pravni temelj Boljkovčeve odgovornosti nađen je u propisima međunarodnog ratnog prava i međunarodnim običajnim načelima, te zahtjevima čovječnosti i javne savjesti koje propisuje Haška konvencija o zakonima i običajima rata na kopnu iz 1907. godine.
Sve poriče
U dokaznom materijalu nalazi se 35 svjedočenja (članovi obitelji žrtava i bivši pripadnici Ozne), navode se rezultati više ekshumacija, brojni ratni dokumenti i propisi...
Za istrage Boljkovac je u obrani sve porekao tvrdeći da je kotarska Ozna bila bez posebnih ovlaštenja, podređena okružnoj Ozni, te da nisu imali ingerenciju nad jedinicom KNOJ-a koja je osiguravala logore i koja je ostala u Dugoj Resi. Njima je naredbe izdavao isključivo načelnik okružne Ozne. Oni su u Dugoj Resi samo dobivali zahtjeve koga treba uhititi, što su i radili, pa te osobe predavali okružnoj policiji koja je i sama noću odvodila civile iz Duge Rese. Po njihovu nalogu to je radila 3. četa KNOJ-a. Boljkovac se baš u tom razdoblju bio i razbolio (a tog se detalja sjetila i jedna svjedokinja) jer je pio vodu iz Korane ili Dobre, pa je zbog trovanja više bio kod liječnika nego u Dugoj Resi. Po Boljkovčevoj ocjeni, tada se radilo možda i o tisuću zarobljenika, koje često sud nije ni vidio, a ni on kad se vratio od doktora. “Službenici su me obavijestili da su Branko Uzelac i Nikola Fušar, pripadnici okružne Ozne, došli s popisom i potpisom načelnika Vlade Novakovića i rekli da trebaju te i te ljude”. Što je bilo s tim ljudima, Boljkovac ne zna. Međutim, prema svjedočenjima rodbine žrtava, glavni je u zatvoru bio Boljkovac, te se o njemu pričalo kao o osobi koja je određivala sudbinu ljudi. Recimo, kad je Boljkovac imenovan ministrom policije u vladi HDZ-a, baka jedne od svjedokinja rekla je vidjevši ga na televiziji, da je to čovjek koji joj je ubio oca. Bivša pripadnica Ozne svjedočila je kako su u sudbini ljudi u Vili odlučivali zajedno isljednik i Boljkovac kao šef Ozne, te da je svakoj Ozni pridodana neka jedinica KNOJ-a. Ali, ona ništa ne zna o likvidacijama u Vili. Drugi pripadnik Ozne pak za Boljkovca je rekao da je to osoba humanih nazora, te da je mnogima pomogao i spasio im život. Vojnik iz tog vremena sjeća se pojma “13. bataljun” što se koristilo za civile za koje se znalo da će biti ubijeni. Prema jednom od svjedočenja, popise za privođenja, ali i likvidacije, radio je Vlado Zatezalo, Boljkovčev pomoćnik. Stoga, ŽDO u Zagrebu zaključuje da Boljkovac u svojoj obrani marginalizira svoju ulogu šefa Ozne za grad i kotar Karlovac.
>> Boljkovac: \'Samo žele skrenuti pozornost sa slučaja Perković\'
>> Podnesena optužnica protiv Josipa Boljkovca
Preuzeto sa www.vecernji.hr
