Kad Hrvatska pristupi Europskoj uniji, u BiH prvi propadaju mljekari, zatim stočari pa poljoprivrednici. Najviše gubitaka pretrpjet će izvoznici mlijeka i proizvoda animalnog podrijetla jer BiH još uvijek nema certificirane laboratorija za kontrolu kvalitete po standardima EU.
Nema laboratorija
Te 2013. godine, kad Hrvatska postane članica Unije, BiH neće moći izvoziti hranu u ovu zemlju. Iako domaća agroindustrija, ili proizvođači mlijeka i prerađevina animalnog podrijetla, prema tvrdnjama domaćih proizvođača, već imaju europsku kvalitetu, BiH još uvijek nema laboratorija koje bi izdavale certifikate koji to dokazuju. A bez certifikata nema izvoza na europsko tržište kojem će se sljedeće godine pridružiti i Hrvatska. Zato će izvoz spomenutih proizvoda najvjerojatnije pretrpjeti najviše štete, iako se malo tko usuđuje procijeniti posljedice novih pravila na europskom tržištu na cjelokupan izvoz, odnosno na bh. ekonomiju. A zna se da je Hrvatska najveći trgovinski partner BiH te da je po posljednjim analizama Vanjskotrgovinske komore BiH za 2010. godinu, u ukupnom izvozu BiH, Hrvatska participirala sa čak 15,09 posto, a ukupna robna razmjena je iznosila 3,13 milijardi KM. Priključenje Hrvatske EU znači prestanak važenje CEFTA za Hrvatsku i prelazak na regulativu EU, te će osim proizvođača hrane posljedice osjetiti svi izvoznici koji svoje proizvode nisu uskladili sa standardima EU.
Građevinci, metalci...
Većina bh. građevinskih proizvoda još nema certifikate, te će posljedice izvoznog režima osjetiti i kompanije koje se bave građevinskim uslugama te trgovački lanci koji surađuju s Hrvatskom. Za najvećeg pojedinačnog izvoznika u Hrvatsku važi Aluminij iz Mostara (186,8 milijuna KM). Skoro 200 milijuna KM je samo u 2010. godini u Hrvatsku izvezeno i mineralnih goriva, te proizvoda destilacije. BiH u Hrvatsku izvozi i čelik (51,5 milijuna KM), drvo, proizvode od drva (45,2 milijuna KM), namještaj, proizvode od papira, plastike. Predsjednik NSRS-a Igor Radojičić upozorio je da su se za proizvode iz BiH već počeli pojavljivati problemi zbog ulaska Hrvatske u EU, a da će ogroman problem biti što su planirana samo dva granična prijelaza za poljoprivredni promet.
Punopravnim članstvom u EU Hrvatska se konačno može (i mora) orijentirati na povijesnu višestoljetnu pripadnost području Središnje Europe tj. ponovnom političkom, gospodarskom i kulturnom približavanju Austriji, Madžarskoj, Sloveniji, Slovačkoj, Češkoj te sjevernoj Italiji i prestati sa nasilno forsiranom suradnjom ss područjem (tzv. \'\'regijom\'\') istočno od svoje državne granice koje je, nota bene, stolječima bilo dio Otomanskog carstva i kojemu Hrvati nikada nisu pripadali. Nesretno razdoblje nametnutih dviju Jugoslavija nije im donijelo ništa dobroga i treba ga apsolutno zaboraviti.