- Iskopavanjem jama početi ćemo zakopavati naše podjele, jer smo i dalje podijeljeno društvo - izjavio je ministar unutrašnjih poslova Tomislav Karamarko na skupu udruge Daksa kojim je u samostanu sv. Klare u Dubrovniku obilježen Europski dan sjećanja na žrtve komunističkog sistema. U predvorju dvorane Ivana Pavla II prvi su put prikazani restaurirani osobni predmeti žrtava komunističkih vlasti ubijeni u listopadu 1944. godine na otočiću Daksi. Među tim žrtvama bili su i pravoslavni i katolički svećenici.
- I fašizam i nacizam i komunizam i boljševizam su smeće 20. stoljeća. Fašizam i nacizam izmislili su industriju smrti. Komunizam, boljševizam i socijalizam imali su manufakture smrti. Staljin je samo 1937. godine ubio tri milijuna ljudi. Ako mi netko kaže da sam antifašist, vrijeđa me, jer sam ja i antikomunist. Bolji je termin antitotalitarist - rekao je ministar Karamarko koji je diplomirani povjesničar.
U dužem izlaganju rekao je da će uvijek isticati ulogu Franje Tuđmana u stvaranju hrvatske države i Domovinskom ratu koji mu je najveći događaj u hrvatskoj povijesti. - Tito je glavni sumnjivac za zločine na Daksi. Sramota je da njegovo ime još uvijek nose neki važni trgovi i ulice diljem Hrvatske - misli Karamarko koji je obećao da će istraživanje i komunističkih zločina biti prioritet hrvatske policije, jer ratni zločini ne zastarijevaju. - Ako smo tako disciplinirano surađivali sa Haaškim sudom i u pogledu zapovjedne odgovornosti, onda moramo tu zapovjednu odgovornost primijenit i na zbivanja nakon Drugog svjetskog rata u Hrvatskoj - tvrdi Karamarko.
Tako je ministar iznio podatke da je u Hrvatskoj pronađena 731 lokacija sa žrtvama komunističkog režima, od toga čak 672 masovne grobnice. U Bosni i Hercegovini pronađeno je 120 jama. Što se Hrvatske tiče, Karamarko pretpostavlja da je minimalni broj žrtava koje se nalaze u Hrvatskoj 90.000, a među njima je najviše vojnika NDH-a, ali i civila te pripadnika njemačkih i talijanskih vojnih snaga. U Hrvatskoj su provedene 82 ekshumacije, a nađeno je 1900 posmrtnih ostataka. Policija je s tim u vezi provela 1800 obavjesnih razgovora, a podnijeto je (samo) pet kaznenih prijava.
- Problemi su tehničke i pravne prirode. Policija ne odlučuje o progonu, nego državno odvjetništvo. Naloge za ekshumaciju daje nadležni istražni sudac, ne policija. A ti se nalozi daju rijetko, jer su troškovi ekshumacije visoki. Naši zakoni taj problem nisu rješili na pravi način - smatra Karamarko koji tvrdi da postoji previše opstrukcije usmjerene prema istraživanju komunističkih zločina.
A povjesničar sa Yalea, Ivo Banac, ustvrdio je da je i komunizam i fašizam imaju isti unutarnji sustav, te da je otok Daksa na kojem je ubijeno pedesetak ljudi različitih i po vjeri i po naciji stradalo jer su po mjerilima komunizma pripadali umirućim klasama. Po Bancu, bilo je to plansko krvoproliće, koje je aktualno jer danas u Hrvatskoj traje snažna rehabilitacija komunističkog totalitarizma. - Planski se radi na uljepšavanju komunizma, piše se o Titovoj putenosti, objavljuju se Titove kuharice, reklamiraju Titove ljubavnice i to se radi sustavno. Sve je to itekako opasno za budućnost hrvatske demokracije - uvjeren je Banac.
Nedavno je u Dubrovniku u knjizi britanskog autora "Nove perspektive Jugoslavije" tako našao i tekst savjetnika predsjednika Ive Josipovića, Dejana Jovića, u kojem on piše o slučaju Hrvatske i tvrdi da je krajem osamdesetih samo 25 posto građana Hrvatske bilo za hrvatsku nezavisnost, te da je Hrvatska bila vodeći prokomunistički i projugoslavenski dio Jugoslavije. - Nema Dakse niti Bleiburga u Jovićevoj povijesti. On tvrdi da su komunističke vlasti rješile hrvatsko pitanje, te da su hrvatsku neovisnost potakli vanjski neprijatelji - ističe Banac, tvrdeći da slučaj Dakse briše ružičastu sliku hrvatske povijesti.
Na pitanja iz publike, ministar Karamarko je potvrdio da baš ovih dana ima pomaka u slučajevima gdje njemačke sudske vlasti traže izručenje osumnjičenih za ubojstva hrvatskih emigranata u Njemačkoj, dok se Banac pozabavio proslavom u Srbu. - 27. srpanj nekad se slavio kao dan ustanka u Hrvatskoj i BiH, no stvarno to su bili događaji kada su neki četnički odredi koji su imali i djelomičnu podršku talijanskih okupatora sa malobrojnim komunistima krenuli u ustanak protiv Hrvata. Tih je dana bio pokolj u Kulen Vakufu. Nije pametno taj datum smatrati pozitivnim u današnjoj Hrvatskoj - tvrdi Banac kojeg čudi da službene institucije Hrvatske sudjeluju u obilježavanju tog datuma u Srbu. - Brojne žrtve bile su antihrvatski i antimuslimanski eksces. Te događaje tek treba istražiti i mi ćemo se potruditi oko toga. No, do tada ti događaji ne mogu imati potporu službenih institucija Hrvatske - uvjeren je Banac.
Preuzeto sa www.vecernji.hr
