Posljednjih mjeseci tema o kojoj se žučno raspravlja među katoličkim vjernicima u Hercegovini, napose u Mostaru, su nalozi mostarsko-duvanjskog biskupa Ratka Perića koji provodi u djelo crkveni zakon koji je od ranije na snazi, ali se do sada nije primjenjivao. Odluke se tiču praktičnih vjerničkih pitanja čime se preciziraju pitanja i pastoralnoga rada i života.
Matična župa
Tako je u nedjelju s oltara crkve sv. Petra i Pavla u Mostaru potkraj misa obavljena obavijest kako se ubuduće u ovoj crkvi neće moći krstiti novi članovi katoličke Crkve iz Mostara koji ne pripadaju ovoj župi, nego će to morati učiniti u župi kojoj pripadaju njihovi roditelji. Za sada je, sukladno crkvenome zakonu, utvrđeno da se samo sakrament krštenja mora obavljati u matičnoj župi, dok se to primjerice ne odnosi za vjenčanja. To se ne odnosi niti za pričest, dok se krizma - sakrament svete potvrde prima u mostarskoj prvostolnici, Marije Majke Crkve. Unatoč tome što su se brojne generacije krstile u ovoj crkvi, to će ubuduće moći prakticirati samo oni koji pripadaju ovoj župi, a to su mostarska naselja u južnom dijelu grada. Čak i svi oni iz Mostara koji ubuduće žele biti kumovi na vjenčanju ili krštenju moraju izvaditi potrebne potvrde iz ove mostarske crkve te ih prenijeti u svoje nove župe. Uz to, još je jedan dekret izazvao pozornost, a tiče se zabrane da svećenici stavljaju znak križa na glavama djece koje roditelji donose na pričest.
Crkveni dokumenti
Valja reći da je u Mostaru nakon okončanja rata uspostavljeno više župa u koje su vjernici dužni prenijeti svoje crkvene dokumente. Uz dvije ‘stare’ župe Marije Majke Crkve sa sjedištem u katedrali u Mostaru i crkvi sv. Petra i Pavla kojom upravljaju franjevci, u Mostaru su uspostavljene župe sv. Ivana apostola i evanđelista, zatim župa sv. Luke evanđelista, svetog Marka evanđelista, župa sv. Mateja apostola i evanđelista. Prije rata postojale su župa Presvetoga Trojstva Blagaj - Buna, župa Svih Svetih u prigradskome naselju Drežnici, župa Uznesenja Blažene Djevice Marije (BDM) u Gorancima, župa Ilije proroka u Kruševu te župa Rođenja BDM u Pologu, kao i župa Presvetoga Srca Isusova u Potocima. Uz ove župe, koje crkva smatra jedino priznatim i službenim, postoji i još nekoliko crkava i župa u kojima djeluju razriješeni svećenici koji nisu htjeli prihvatiti odluke po kojima su trebali napustiti određene župe i predati ih dijecezanskim, svjetovnim svećenicima.
