Nakon dvije pandemijske godine i jesenskih izdanja kulturne manifestacije Mostarsko proljeće, festival se napokon vraća “kući” - u svoj uobičajeni proljetni termin. Dvadesetčetvrto izdanje Dana Matice hrvatske bit će otvoreno izložbom Umjetničke galerije BiH “Prva gimnazija: učitelji, učenici, umjetnici” u Galeriji kraljice Katarine u četvrtak, 28. travnja u 19 sati, piše Večernji list BiH.
Prva gimnazija
- Prva gimnazija najstarija je gimnazija u BiH i uz nju su, od samih početaka, vezani neki od najznačajnijih bh. umjetnika najstarije generacije - kao učenici ili nastavnici, tako da smo odlučili našu izložbu posvetiti njima i ograničiti je na razdoblje od osnivanja škole pa do Drugoga svjetskog rata. Na izložbi su tako zastupljeni klasici bh. umjetnosti, čija su djela ujedno i najbrojnija u kolekciji Umjetničke galerije Bosne i Hercegovine.
Izložbi je prethodilo istraživanje u sarajevskim arhivama kako bi se provjerila točnost biografskih podataka. Iako se zbog nedostatka građe za pojedine godine ne može tvrditi da su ovom izložbom obuhvaćeni svi umjetnici vezani za Prvu gimnaziju u navedenom razdoblju, može se sa sigurnošću utvrditi da su svi predstavljeni umjetnici pohađali Prvu gimnaziju, u njoj predavali ili, poput Branka Šotre, bili i učenici i učitelji - kaže ravnatelj Umjetničke galerije BiH Strajo Krsmanović.
Tijekom gotovo mjesec i pol dana gledatelji će moći uživati u dvadesetak programa. Od glazbenih zbivanja izdvojit ćemo koncert “Hrvatska vokalna lirika”, u izvedbi sopranistice Vedrane Šimić i Milana Lucića na klaviru. Na programu su djela: Ivana pl. Zajca, J. Gotovca, K. Baranovića, J. Hatzea... Kazališni program donosi niz poslastica: predstavu “Na kavici u podne” Teatra GAVRAN, Krležinu monodramu “Na rubu pameti” u izvedbi sjajnoga Dragana Despota, predstavu NP-a RS-a iz Banje Luke “Hrkači”, HNK Zadar dolazi s “Kreditom”, tu su, uobičajeno, i predstave HNK Mostar, Narodnog pozorišta Mostar i Lutkarskog kazališta, ali i Molièreova predstava “Umišljeni bolesnik”, koju će izvesti studenti SUM-a. Za najmlađe će ponovno biti priređen Dječji dan u suradnji s Cvitkom i Udrugom Zdravo društvo. Prošle godine započet ciklus predstavljanja mladih umjetnika koji autorski potpisuje Dragan Marijanović nastavlja se i ove godine izložbama Anje Marić, Ivane Ćavar i Antonije Gudelj u Galeriji Rondo, a za 1. lipnja planirano je otvorenje izložbe poznatog bh. umjetnika Davorina Briševca. Tijekom Proljeća bit će predstavljena knjiga Josipa Milića “Schopenhauerov pesimizam” te “Trilogija o Mostaru” akademika Ante Miškovića i prof. Alije Cigića, koja obuhvaća tri monografije: “Stari most u Mostaru”, “I to je Mostar”, “Pa i to je Mostar”. Ovogodišnji Dani Matice hrvatske u Mostaru završavaju 9. lipnja koncertom Sarajevske filharmonije i solista NP-a Sarajevo. Predsjednica MH Mostar akademkinja Ljerka Ostojić ponosno naglašava:
- Mostarsko proljeće manifestacija je kakvu zaslužuje svaki pravi grad, svaki grad dostojan da se nazove gradom, a Mostar to jest. I ove godine pripremili smo program - za svakoga ponešto: neka bude s osmijehom, neka bude u miru i ljepoti - neka nam bude lijepo i nezaboravno i ovogodišnje Mostarsko proljeće - kazala je akademkinja Ostojić.
Manifestaciju su podržali HT Eronet i JP Elektroprivreda HZ HB te Grad Mostar i Vlada Hercegovačko-neretvanske županije, kao i Federalno ministarstvo kulture i Središnji državni ured za Hrvate izvan BiH. Visoki pokrovitelj manifestacije je predsjednik HAZU-a u BiH akademik Mladen Bevanda.
Simbol kulture
”Matica hrvatska Ogranak u Mostaru utemeljila je, osmislila ovo Proljeće, simbol kulture, umjetnosti, rascvjetanosti. Nadahnuće su zasigurno dobili u nacionalnoj kulturno-prosvjetnoj i duhovnoj ustanovi koja ove 2022. godine obilježava stoljeće i osam desetljeća, a još uvijek tako snažna, krepka, prijeko potrebna. Svježinom nadahnjuje, potiče, promiče i stvara. Jedan je od simbola, od stupova hrvatskog identiteta, zaštitnica hrvatskog jezika, čuvarica baštinjenih duhovnih i materijalnih dobara... Ovo doba s koronom, ali i u nezdravu društvu, i nije belle epoque - lijepo razdoblje za umjetnost i kulturu. Ali, zanos, entuzijazam, onih koji znaju važnost Proljeća, čini se, nije splasnuo, nije se ugasio. Proljeće je imalo i ima svoju široku publiku, gledatelje, slušatelje svih uzrasta, zvanja, zanimanja. Mnogo je onih koji znaju i žele uživati u umjetničkim ostvarenjima. U Mostaru nije nedostajalo prijatelja poezije, glazbe, književnosti, umjetnosti uopće. I ne bilo kakve. Proljeće je stvaralo i njegovalo profinjen, izbirljiv estetsko-umjetnički ukus... Uvjereni smo, Mostarsko proljeće ponovno će cvasti u punom sjaju kao što će i grad cvjetati, razvijati se, napredovati. Kakva bi godina bila bez proljeća, a Mostar bez svog Proljeća! •
