Dani hrvatskog filma "Ivo Gregurević" u Orašju mnogo su više od uobičajenog umjetničkog događaja ili tek odrađivanja nekog festivalskog posla, piše Večernji list BiH.
U njih su utkane uspomene na našega Ivu Gregurevića, velikog glumca i skromnog čovjeka, njegov veličanstveni rad s impulsom glumačke genijalnosti, impozantno i briljantno djelo koje ga je uzdignulo među najveće hrvatske glumce. Samozatajan, dobronamjeran na poseban posavski način, prijateljskog lica koje, prema potrebi, postaje dijabolično, vrlo je brzo i sam postao znak. - Vrhunskim filmskim i televizijskim ostvarenjima te antologijskim ulogama udomaćio se Ivo gotovo u svakoj kući u kojoj se voli gledati i hrvatski film. Ivo Gregurević bio je i ostao standard i domet - napisao je povjesničar filma Daniel Rafaelić u monografiji o Ivi Gregureviću i time, zapravo, u najkraćem rekao sve o našem Ivi i njegovoj glumi, u kojem se uvijek prepoznavalo njegov doživljeni unutarnji zavičaj - Donju Mahalu, Orašje. Posavinu je toliko volio i iznova joj se vraćao pa bi znao često reći: "Ja sam iz Posavine, samo sa zagrebačkom adresom". Dovoljno to govori o tome na kakav je pijedestal stavljao područje iz kojeg je potekao.
28 godina mu je tek
A kako je sve počelo? Prije 28 godina glumac Ivo Gregurević pokrenuo je filmski festival u svojoj rodnoj Posavini, u ta nemirna ratna vremena, kada je malo tko razmišljao o filmu. Uz svu ostalu pomoć koju je upućivao prema rodnoj Donjoj Mahali, želio je barem na trenutak donijeti dašak mira u to sumorno vrijeme koje se mjerilo izgubljenim životima. No Posavina je i tada bila posebna i ponosna. Nije se prepuštala kaosu i beznađu, već su između dviju općih opasnosti čitani stihovi u Tolisi i Kostrču ili je pak pogledan film što ga je Ivo s nekoliko prijatelja prenio u rolama čamcem preko Save (istina, s prekidom zbog granate koja bi pala u blizini oraške kinodvorane). Tako je rođen veliki Ivin festival koji je iz godine u godinu samo rastao te postajao tradicija, gotovo brend po kojem se Orašje prepoznaje. Prerano i neočekivano, Ivo nas je napustio, no festival filma u Orašju - Dani hrvatskog filma traje već petu godinu nakon Ivina fizičkog odlaska. I baš kao što u filmu poručuje: "Umra sam, al' sam živ", tako i mi u Posavini njegujemo uspomenu na našeg Ivđu, njemu u spomen, a nama na čast što smo imali takvog jedinstvenog i neponovljivog pravog pravcatog velikana filma u svojem susjedstvu.
Ivo je, citirajući poznatog redatelja Spielberga, svojedobno izjavio: "On je svoje snove ostvario, a ja s festivalom u Orašju svoje snove živim". Pune 23 godine živio je Gregurević s festivalom i uz njega, uvjeren da će ta filmska priča uspješno trajati i nakon njega. - Peta je godina od Ivina odlaska, a festival je nastavljen unatoč nekima koji su prognozirali da ga neće više biti. To se ne smije dogoditi i sigurno se neće dogoditi, jedino mladi filmaši postupno mogu nastavljati ovu manifestaciju - naglašava Iljo Benković, direktor Festivala, i ističe: - Naravno da je mnogo teže ovaj projekt nastaviti nakon svih sadržaja koje nam je kroz festival Ivo donosio, ali mislimo da smo dostojno njegova imena i djela organizirali i ovaj, 28. filmski festival.
Festival ima potporu svih mjerodavnih struktura sa svih razina vlasti. Visoki su pokrovitelji manifestacije i svečane akademije Hrvatski narodni sabor Bosne i Hercegovine i Vlada Republike Hrvatske. Filmskoj manifestaciji u Orašju - Dani hrvatskog filma "Ivo Gregurević" daju potporu: Ministarstvo civilnih poslova BiH, Federalno ministarstvo kulture i sporta, Fondacija za kinematografiju u Sarajevu, Vlada Posavske županije i Grad Orašje. Pridružila im se i Vlada Republike Hrvatske preko Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH i Hrvatske matice iseljenika Zagreb. - To je jedna piramida kako institucije trebaju funkcionirati naspram bitnih kulturnih događaja i naspram bitnih ljudi koji su obilježili svoju sredinu. Ne smijemo dopustiti da padnu u zaborav ljudi koji su mnogo učinili za opće dobro ove sredine, bilo iz kulture, duhovnog, sportskog života ili druge oblasti. Najmanje što možemo za njih učiniti jest da godišnje organiziramo takvu manifestaciju koja će podsjećati na njih i govoriti o njihovu djelu. Profil takvih ljudi treba biti uzor mlađim generacijama. Organizacijski odbor manifestacije napravit će sve da sjećanje na Gregurevića ostane, a festival opravda njegovu veličinu - zaključuje direktor Festivala Iljo Benković.
I kao što je Ivo plijenio svojom jednostavnošću i filmskom uvjerljivošću, upravo je tu tananu nit pretvarao u filmski projekt u Orašju jer festival je, kao i on, razoružavao svojom jednostavnošću, ležernošću, bez nagrada i natjecanja, a s toplinom ambijenta iz kojeg je i sam ponikao. Prioritet je uvijek druženje, rađanje pozitivnih ideja i kako zajedničke projekte dovesti u svoju Posavinu. Upravo kroz festivalska druženja rođena je ideja o snimanju prvog filma u povijesti Posavine na oraško-domaljevačkim lokacijama ("Put lubenica" Branka Schmidta), da bi se poslije tome pridružio i redatelj Jasmin Duraković snimajući dijelove svojeg filma "Posljednja barijera" na području Orašja. Upravo u maloj kinodvorani u Orašju, uvijek stiješnjenih kapaciteta za prijam svih koji su željeli pratiti festivalsko otvorenje, javno su predstavnici Vlade RH obećali potporu u gradnji Sportske dvorane u Orašju, gdje bi se mogle održavati velike manifestacije i kako bi i dvoranski sportovi imali primjerene prostore. Etapno je dvorana građena i postala mjesto gdje se odvijaju međunarodna natjecanja.
Kinodvorana u novom ruhu
Oraška kinodvorana, ta stara dama kulture, dugo je čekala novo ruho. Veliki projekt i ograničena sredstva učinili su da se projekt realizira postupno, najprije eksterijer, a onda i unutarnji izgled. Željelo se, dostojno Gregurevićeva imena, objekt učiniti na ponos njegova imena i na korist njegovu rodnom kraju. Kinodvorana u Orašju u sklopu Kulturnog centra "Ivo Gregurević" dobila je posve novi izgled. Obnovljena je i iznutra te opremljena najsuvremenijom tehnikom za prikazivanje filmova. Sve je digitalizirano i ove će godine svi filmovi biti u njoj prikazani. U sklopu festivala bit će upriličeno i otvorenje dvorane. U dvorani je instalirana i suvremena kazališna rasvjeta, što joj daje multifunkcionalnu dimenziju. Osim toga što će se u njoj prikazivati filmovi, u dvorani će se moći na kvalitetan način izvoditi i kazališne predstave, što značajno doprinosi podizanju kulture oraškog područja na novu razinu.
Privilegirano Orašje
Što se ovogodišnjeg festivalskog programa tiče, on je standardan jer ponovno će oraška publika biti privilegirana te prije Zagreba, Splita, Rijeke i drugih kulturnih destinacija pogledati hrvatske filmove nastale u jednogodišnjoj filmskoj produkciji. Dakle, nakon Pule, filmovi se sele u Orašje koje će zahvaljujući "maloj Puli", kako je oraški festival svojedobno nazvao Jozo Pavković, glavni urednik Večernjeg lista, devet dana tresti festivalska groznica. - Otkako nas je Ivo napustio festival otvaramo jednim od filmova u kojima on igra glavnu ulogu. Ovaj put bit će to film "Čaruga". Nizat će se potom hrvatski filmovi, a tradicionalno bude prikazan jedan film iz bh. filmske produkcije. Ove godine repertoar smo proširili i s tri izvrsna dječja filma. Otvorenje u znaku svečane akademije bit će spektakularno s akademskim umjetničkim programom, kako i zaslužuje ime Ive Gregurevića, stoga pozivam sve zainteresirane na praćenje sadržaja filmskog festivala - poručuje Benković.
