Izložba "Izučavanjem povijesti do pomirenja" otvorena je večeras u prostorijama EU info centra u zgradi Delegacije Europske unije u BiH u Sarajevu, a bit će postavljena do 4. veljače.
Radi se o seriji od 23 panela, kreirana u okviru istoimenog projekta koji je financirala Europska unija, a impelementira Narodna i sveučilišna knjižnica Republike Srpske (NUBRS) u partnerstvu s Agencijom za suradnju, obrazovanje i razvoj (ACED).
Izložbu je otvorio voditelj Odjela za društveni razvoj, civilno društvo i prekograničnu suradnju pri Delegaciji EU u BiH Massimo Mina, koji je precizirao kako je projekt "Izučavanjem povijesti do pomirenja" jedan od niza akitvnosti u okviru programa Sarajevo 2014, koji je financirala Europska unija s dva milijua eura.
Kaže kako je osmišljen da bi pomogao da se završi proces pomirenja u državama zapadnog Balkana, prenoseći europske vrijednosti pomirenja, tolerancije i mira.
- Prepoznajući značaj izučavanja povijesti unutar samog procesa, projektne aktivnosti su dizajnirane da potaknu kritičko mišljenje i kulturu otvorenog dijaloga u kontekstu obilježavanja povijesnih događaja u Bosni i Hercegovini, kazao je Mina.
Na otvaranju izložbe koordinatorica projekta Svjetlana Marković kazala je da je u tom istraživačkom radu sudjelovalo 11 autora koji su istraživali pisanje tiska u današnjih 13 država Europe, odnosno ondašnjih središta političke moći.
Precizira kako je istraživanje pisanja tiska važno jer svako vrijeme donosi i medij koji u značajnoj mjeri kreira javno mnijenje. U razdoblju prije Drugog svjetskog rata to je, kako je kazala, svakako bio tisak.
- Zato smo se odlučili vidjeti na koji način je tisak kreirao javno mijenje i geopolitičku sliku toga vremena - kazala je.
Jedan od autora, Slobodan Šoja bio je zadužen za istraživanje pisanja francuskog tiska u srpnju 1914. godine. On kaže da je ideja ovog projekta pokazati da se „o povijesti može razgovarati na znanstven i normalan način“.
On je novinarima večeras kazao da će za pravog istraživača biti zanimljivo da pogleda pisanje tiska tog vremena jer se iz toga, prije početka rata, točno vidi pozicija svake od država.
Osnovna ideja projekta došla je, kaže, iz Banje Luke i glasi "hajde da se dogovorimo da surađujemo i budemo dio onoga što se zove bh. povijestografija koja komunicira s europskom povijestografijom, bez polemičnosti".
Šoja je svjestan da će materijal iz tog projekta doći do malog broja ljudi, ali dodaje da je i to nešto. Svatko neka napravi slično, imat ćemo, kaže, neke rezultate. Smatra kako je za državu generalno i povijesnu znanost osnovna poruka „biti strpljiv i surađivati bez predrasuda, prilikom razgovora o povijesti ne podizati temperaturu i ne dizati pritisak“.
