Hrvatska matica iseljenika institucija je koja je već 70 godina u službi hrvatskog iseljeništva, hrvatskih manjina i Hrvata u Bosni i Hercegovini. U povodu 70. obljetnice HMI Zagreb je u prigodi obilježavanja Svjetskog dana audiovizualne baštine u dvorani Matis u zgradi Hrvatske matice iseljenika upriličila svečanost otvorenja Filmske riznice HMI-ja uz visoke uzvanike i goste iz BiH. - Prigoda je to da uz značajan jubilej sedam desetljeća uspješnog postojanja i rada uz druženje zahvalimo našim suradnicima na programima i dogovorimo nastavak naše suradnje – poručili su iz HMI-ja na čelu s ravnateljem Mijom Marićem. HMI i Centar za kulturu Orašje osmislili su filmsku radionicu u kojoj sudjeluju Hrvati iz domovine, BiH i iseljeništva te predstavnici hrvatskih manjina. Svjetski dan audiovizualne baštine protekao je tako uz prikazivanje dokumentaraca nastalih kroz rad mladih i talentiranih filmofila u vrijeme održavanja filmskog festivala u Orašju Dani hrvatskog filma “Ivo Gregurević” u Orašju, piše Večernji list BiH.
Značajan jubilej
- Sukladno dosadašnjoj tradiciji, Hrvatska matica iseljenika nastavlja ostvarivanje svoje misije poticanja, povezivanja i suradnje s Hrvatima i njihovim potomcima koji djeluju u hrvatskim zajednicama diljem svijeta u kojima živi oko tri i pol milijuna Hrvata i njihovih potomaka, a Matica je svima njima čvrst i siguran most s domovinom. Hrvatska matica iseljenika od samog je početka stvaranja ideje legendarnog hrvatskog glumca Ive Gregurevića da u rodni kraj donese dašak kulture u vrijeme kada je oružje govorilo bila uz njegov projekt - ističe ravnatelj Marić. San je glumac pretvorio u stvarnost, osnovao festival i ustrajno ga organizirao pune 24 godine. Festival je i nakon njega ostao živjeti, a HMI je u tom projektu ostao među glavnim festivalskim karikama.
DHF u Orašju
Dani hrvatskog filma “Ivo Gregurević” u Orašju značajni su na više razina i na različite načine. Ako govorimo o značenju festivala za Orašje i njegovo područje, promatrali ga iz perspektive Hrvatske ili BiH, to je područje rubno. Na nekoliko dana, i to ni manje ni više nego svojom kulturnom ponudom, ono privuče vidnu pozornost kako hrvatske tako i bh. javnosti, pa i regije. Orašje, na neki način, postaje veće od samog sebe. - To puno znači za identitet i samopouzdanje ove, zapravo, male sredine. Tijekom godina održavanja festivala odgojena je i publika koja filmove razumije i cijeni, što je u kontekstu sve učestalijeg podcjenjivanja kulturnih sadržaja jako bitno. Isto tako, pogled hrvatske kulturne javnosti na nekoliko dana svrne se na područje koje je prostorno blizu, no kada govorimo o kulturnim tokovima, jako daleko. Barem na nekoliko dana ideja o širem, zajedničkom hrvatskom, kulturnom prostoru postaje stvarna - ističe Nives Antoljak, voditeljica programa Filmske radionice u Orašju za ljubitelje sedme umjetnosti, novog sadržaja DHF “Ivo Gregurević”.
Filmske radionice
Dvije filmske radionice održane su pod stručnim okom redatelja Ivana Mokrovića iz Zagreba. Polaznici su napravili u Orašju, nazvanom i “mala Pula”, svoje prve filmske korake. Kroz radionice upoznati su s procesom snimanja filma, montaže, produkcije i distribucije. U tom inicijalnom “pilot-projektu” tako su nastala dva kratkometražna film “Bobby u pola tri” i “Hotel Romantique” koji su prikazani u Zagrebu, a potvrdili da Orašje ima itekakva filmskog potencijala. Svi sudionici filmskih radionica poručili su: “Vidimo se na trećem susretu stvaranja filma u Orašju 2022.” •
