Kao što se nakon Pule filmovi sele na filmski festival u Orašju - "Malu Pulu", tako je i Monografija Ivo Gregurević prije Zagreba promovirana u Orašju zahvaljujući njezinu inicijatoru glumcu Vedranu Mlikoti. Monografija je, kaže Vedran, a što su potvrdili i vrsni znalci, napravljena ne samo po hrvatskim nego europskim, pa i svjetskim standardima, na ponos Ivi, Orašju i hrvatskoj kulturi. - Ova je monografija znak sjećanja svih nas koji Ivu i dalje gledamo, kojima Ivo nedostaje - poručio je Ivin prijatelj i glumac Vedran Mlikota, inicijator tog velikog projekta na kojemu je nekoliko godina radio s urednicom Miroslavom Vučić. Jedinstvena je i ova monografija o velikom glumačkom velikanu koji je u 40 godina karijere odigrao 196 uloga - 36 u kazalištu, 116 na filmu, šest u radiodramama i 38 u TV serijama. Monografija je raskošno opremljena s više od 500 fotografija, piše Večernji list BiH.
To je mogao samo on
Miroslava Vučić, urednica u Školskoj knjizi Zagreb i urednica Monografije Ivo Gregurević s neskrivenim emocijama progovara o toj, kako ju je nazvala, božanstvenoj monografiji o "našem Ivi Gregureviću". - Za Ivu nije ništa teško napraviti jer Ivo je glumac uz čije sam filmove odrastala. Bila sam silno ponosna kao Osječanka što je on dečko iz našeg kraja koji je uspio u velikom svijetu filma i kazališta. Svaki njegov uspjeh gotovo sam tretirala i kao vlastiti. Bio je uzor svim nama mladima koji smo se htjeli otisnuti u svijet umjetnosti ili knjiga. Ivu nisam osobno poznavala, ali pripadam onoj skupini gledatelja hrvatskog filma koji su odgledali sve njegove filmove, gledala ga u kazalištu i beskrajno sam ponosna što sam mogla biti dio ovako velikog projekta kakva je monografija - kazala nam je urednica Vučić. - Moj prijatelj Vedran Mlikota, kada je došao u Školsku knjigu kod g. Žužula i mene predložiti da napravimo monografiju, mislim da nije uspio ni završiti rečenicu, a oboje smo skočili i kazali: Da, naravno, idemo raditi. Knjiga je, zapravo, pečat jednog vremena. Dvije i pol godine smo je radili. Beskrajno me raduje što kroz to vrijeme, koga god smo nazvali Vedran i ja ili potražili pomoć, pozvali na suradnju, na sam spomen Ive Gregurevića ljudi bi se odazivali. To je nevjerojatno kako je on ljude nekako zadužio, emocionalno, svojom umjetnošću, ali možda i više kao čovjek jer Ivo je bio naš, ravne slavonske duše, volio je Posavinu, Slavoniju, Hrvatsku, njega kada gledate na pozornici ili na filmu, imate dojam kako netko od nas progovara. On je glumio i onda kada nije glumio, on je apsolutno rođeni glumac. I onda čak pomislite na trenutak, gle, kako je to jednostavno, kako jednostavno rečenice izlaze iz Ive, te grimase, to bih i ja mogla… ali ne, to je jedino on tako mogao. Vjerujem da je Ivo veliko nadahnuće mladima - smatra Vučić. - Kada Ivu gledam u "Kiklopu" kako laje na sijalicu ili u "Priči iz Hrvatske" kada ulazi u sobu u kojoj ga dočekuje Mustafa Nadarević, Ivo ne progovara ni jednu riječ, ali mu se na licu i u očima sve vidi, to su mogli samo veliki glumci. On je kalibar jednog Johna Waynea ili Jean-Paula Belmonda. Teško nam je možda povjerovati da smo imali takvog čovjeka za prijatelja, glumca, suradnika, no on je, zapravo, bio najveći veleposlanik hrvatske kulture. Ja sam se htjela oprostiti s Ivom na malo drukčiji način. Ova monografija ima više od 500 fotografija iz Ivinih kazališnih predstava, filmova i jednu posebnost - prva je to monografija u Hrvatskoj koju njezini čitatelji uz pomoć QR koda mogu očitati i odgledati cijelu Ivinu predstavu "Đuka Begović" i isječke iz četiriju filmova. Završavamo monografiju na jedan vrlo neobičan način - njegovom biografijom, kada je rođen i kada je otišao na neko bolje mjesto, a meni se nije činilo da je to pravi kraj knjige pa se nisam htjela vezati za taj 1. siječnja 2019., nisam htjela da to bude kraj za sve nas koji Ivu volimo i koji nam nedostaje. Sjetila sam se jedne fantastične emisije Roberta Knjaza - "Svlačionica". Ivo je bio gost u toj emisiji i kada ga je Knjaz upitao: - Što bi ti, Ivo, bio da nisi glumac, čime bi se bavio? Ivo je odgovorio: - Ničim, ja ne znam ništa drugo raditi, ja znam samo glumiti. - Pa dobro - kazao je Knjaz. Što bi bio u drugom životu? - upitao je. Dobro - veli Ivo - u drugom životu ja ću biti ribar. I to je kraj knjige. Ja želim vjerovati da je Ivo tu.
44 glumca i redatelja o Ivi
U monografiji postoji blok sjećanja prijatelja i suradnika na Ivu - 44 glumca, redatelja, njegovih prijatelja. - Kao što je akademik Boris Senker fantastično pisao o njegovim kazališnim ulogama, filmolog Daniel Rafaelić o filmskim i ostvarenjima u TV serijama, urednica Dramskog programa Hrvatskog radija Lada Martinac Kralj o radijskim ulogama, i vi ste pisali o utemeljenju i povijesti festivala Dani hrvatskog filma u Orašju. Vedran i ja cijelo smo ga vrijeme osjećali uz nas, mi smo se sjećali za njega jer nismo imali prigodu ništa ga upitati dok smo to radili, zato što ga više nije bilo. Mislim da smo se svega dobro sjetili i da bi Ivo bio zadovoljan nama - zaključila je.
