Reforma mirovinskog sustava naznačena je kao jedan od glavnih prioriteta u preporukama MMF-a hrvatskoj Vladi za smanjenje proračunskih rashoda. U istraživanju MMF-a ističe se da će, u sklopu fiskalne konsolidacije, većina vlada morati racionalizirati rashode za mirovine, koji čine znatan dio ukupne javne potrošnje.
Od 1970. do 2010. udio javne potrošnje na mirovine u BDP-u porastao je 3,5 postotnih bodova u razvijenim zemljama (sa 5 na 8,5 posto). U zemljama u razvoju u razdoblju od 1990. do 2010. taj udio porastao je 1 do 1,5 postotnih bodova, pri čemu je u europskim zemljama skočio sa 7,5 na 9 posto BDP-a, a u drugim zemljama sa 2 na 3 posto BDP-a.
Udio mirovinskih rashoda u BDP-u u Hrvatskoj je 2010. iznosio 10,6 posto, po čemu se nalazimo u svjetskom vrhu. Od 52 zemlje iz studije MMF-a, samo ih je sedam imalo veću javnu potrošnju za mirovine od Hrvatske: Poljska (11,3%), Grčka (12,1), Portugal (12,7) Francuska (13,3), Austrija (13,9), Italija (14,7) i Ukrajina (17,7% BDP-a). Promjena udjela potrošnje u BDP-u u razvijenim gospodarstvima posljedica je četiriju faktora: starenja stanovništva, uvjeta za odlazak u mirovinu, stope zamjene (udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći) i stope participacije radne snage. Od 1970. do 1990. stanovništvo je ostarjelo, stopa zamjene se smanjila, a zakonska dob za odlazak u mirovinu smanjila za jednu godinu, što je sve utjecalo na porast javne potrošnje.
Kao najefikasniju mjeru ograničavanja troškova mirovinskih sustava, MMF ističe povećanje zakonske dobi umirovljenja. Koristi od te mjere su brojne: veća razina zaposlenosti, veća osobna potrošnja, veće mirovine...
Preuzeto sa www.vecernji.hr
