Predstaviti se danas Hrvatom, sutra pak Bošnjakom, a preksutra Srbinom mogućnost je koju ostavljaju zakoni i Ustav u Bosni i Hercegovini i zasad jedino potpada pod kategoriju moralnosti hoće li netko zlorabiti takvu mogućnost. A upravo je BiH do sada bila sjajan poligon za manipulaciju nacionalnim opredjeljenjem kako bi se proveo koncept prema kojemu bi se marginalizirala činjenica da je BiH i po Ustavu iz Daytonskog sporazuma, pa i Washingtonskom sporazumu, država sastavljena od Bošnjaka, Srba i Hrvata.

Koncept ‘bosanstva’

I upravo takav koncept s pokušajem svojevrsne prijevare druga dva naroda provodi dio političkih struktura iz Sarajeva, što ustvari odgovara samo najbrojnijem narodu, Bošnjacima. Zakonski nema nikakvih zapreka da se pojedina osoba na određenu dužnost prijavi kao Hrvata kada to treba, a u drugom slučaju bude Bosanac ili Bošnjak. Potvrđuju to i vrlo česti slučajevi vrlo visokih policijskih, pravosudnih institucija ili agencija u kojima je nedostajalo Hrvata, pa su se radi pozicije počesto Bošnjaci predstavljali Hrvatima. Više je takvih slučajeva, a posebno su očevidni u raznim skupštinama kada se Bošnjaci priklone klubu ostalih kako bi dobili većinu u domovima naroda. Državni ministar pravosuđa Bariša Čolak svjestan je da je ovaj slučaj više godina prisutan u Bosni i Hercegovini te da je potrebno stvoriti legislativu kako bi se spriječila zloporaba ne ulazeći u svačije pojedinačno pravo da se opredijeli kako želi.

Praksa dugi niz godina

- Nažalost stanje je takvo kakvo jest i prisutno je duži niz godina. Najzorniji primjeri su upravo bili u slučajevima kada se radilo o vrlo značajnim pozicijama u vlasti. Bilo je slučajeva da se pojedine osobe u jednome mandatu izjašnjavaju kao pripadnik jednoga naroda, a kasnije drugog naroda. Dok se na određeni način ne uredi to pitanje i ne stvori određena legislativa, to će tako biti, rekao je Čolak. Prema njegovim riječima, popis pučanstva bi u ovome slučaju mogao značajno popraviti stvari iako su pojedine stranke čak i u poslijeizbornim dokumentima inzistirale da se osobe ne izjašnjavaju o nacionalnoj pripadnosti ili da se ne primjenjuje u praksi.

“Nažalost odavno nismo imali popisa i to se ostavlja na volju osobi koja se može i ne mora izjasniti. Svoditi međutim ovaj problem koji postoji na moralno pitanje je, rekao bih, izlišno”, dodao je Čolak. Popisom pučanstva brojne stvari bi se uspjele posložiti s tim da onda osobe ne bi mogle zlorabiti institut nacionalnog izjašnjavanja, ponajprije prema najmalobrojnijem narodu Hrvatima. Do sada je jednom uspostavljena cijela struktura vlasti iz koje su izbačeni Hrvati za vrijeme Alijanse za promjene čime ovaj problem nije zaustavljen nego se iznova pokušava primijeniti kao pravilo ponašanja u BiH.

Vozači, budite na oprezu: Prevaranti koriste jednostavan, ali kreativan način obmane