Nakon što je Povjerenstvo za spomenike Gradskog vijeća Grada Sarajeva donijela zaključak da je inicijativa Udruge organizatora otpora, umirovljenih i demobiliziranih branitelja HVO-a Sarajevo za podizanje spomen-obilježja svim poginulim braniteljima HVO-a Sarajevo i Hrvatske brigade “Kralj Tvrtko” u Sarajevu od značaja za Grad Sarajevo (Službene novine Sarajevske županije broj 12/11) i da je predložena u skladu s kriterijima za utvrđivanje spomenika od značaja za Grad Sarajevo iz člana 2. odluke o spomenicima od značaja za Grad Sarajevo, Udruga organizatora otpora, umirovljenih i demobiliziranih branitelja HVO-a Sarajevo, predvođena uglednim sveučilišnim profesorom i osnivačem HVO-a Sarajevo dr. Marinkom Pejićem, očekuje uskoro konačnu odluku o podizanju spomenika i preciznoj lokaciji.
Bosanski stećak
Idejno rješenje spomen-obilježja svim poginulim braniteljima HVO-a Sarajevo i Hrvatske brigade “Kralj Tvrtko” osmišljeno je kao bosanski stećak. Vladimir Džakula, glavni tajnik ove udruge, ističe da će na prednjoj strani stećka (spomen-obilježja) biti istaknut tekst sjećanja na sve poginule branitelje HVO Sarajevo i brigade “Kralj Tvrtko”. Na lijevoj strani stećka bit će istaknut tekst o nastanku i djelovanju HVO-a Sarajevo i broju poginulih bojovnika HVO-a Sarajevo, a na desnoj strani stećka bit će istaknuta oznaka HVO-a Sarajevo koja je usvojena na osnivačkoj skupštini HVO -a Sarajevo 29. 5. 1992., u organizaciji Hrvatskog gospodarskog društva BiH, a koja je sastavljena od sljedećih elemenata: logotip HVO-a Sarajevo; povijesni grb hrvatskog naroda - šahovnica s 25 crvenih i bijelih polja koja je obilježje sveukupnog hrvatskog naroda na svim prostorima gdje živi, povijesni grb BiH, odnosno grb suverene i međunarodno priznate Republike BiH - povijesni znamen kralja Tvrtka (plavi grb sa šest zlatnih ljiljana), koji je znamenje svih ravnopravnih i državotvornih naroda i građana BiH.
Povijesna baština
Ovaj grb ujedno simbolizira poginule branitelje HVO-a Sarajevo i Hrvatske brigade “Kralj Tvrtko” koji nisu hrvatske nacionalnosti. Oznaka HVO Sarajevo izraz je punog štovanja tradicije, povijesne baštine i višestoljetne suverenosti BiH.
Cijeli stećak uokviren je hrvatskim pleterom
Na stražnjoj strani stećka (spomen-obilježja) bit će istaknuti svi koji su podržali izgradnju spomen-obilježja te citati Miroslava Krleže i Maka Dizdara o stećcima: “Stećak je za mene ono što nije za druge, ono što na njemu i u njemu nisu drugi unijeli ni znali da vide. Jest kamen, ali jeste i riječ, jest zemlja, ali jeste i nebo, jeste materija, ali jeste i duh, jest krik, ali, jeste i pjesma, jest smrt, ali jeste i život, jest prošlost, ali jeste budućnost”. Prema riječima Vladimira Džakule, cijeli stećak uokviren je hrvatskim pleterom. Hrvatski pleter, znan i kao troplet, ukras je specifičan za starohrvatsku kulturu. Starohrvatske pletere nalazimo gotovo posvuda gdje je hrvatska kultura imala veći ili manji utjecaj. I napose drugi citat koji će biti urezan u stećak pripada velikom hrvatskom književniku Miroslavu Krleži. “Neka oprosti gospođa Evropa, samo Bosna ima spomenike, stećke. Šta je stećak? Oličenje gorštaka, Bosanca! Šta radi Bosanac na stećku? Stoji uspravno! Digao glavu, digao ruku! Ali nigdje nikad, nitko nije pronašao stećak na kome Bosanac kleči ili moli, na kome je prikazan kao sužanj”. (Miroslav Krleža, 1960.).
