Ranije smo konstatirali da je nedavno u Mostaru održana konferencija “Europsko i međunarodno pravo pred nacionalnim sudovima u postsocijalističkim zemljama – Pravna kultura u tranziciji” privukla najveće pravne stručnjake iz cijele regije. Jedna od njih je bila i predsjednica Ustavnog suda Federacije BiH Kata Senjak, koja za Večernji list govori o radu ove institucije, ovlastima Ustavnog suda i promjenama koje treba učiniti kako bi ova institucije radila još učinkovitije.
•Koliko ste zadovoljni radom Ustavnog suda Federacije BiH?
Što se tiče donesenih odluka, Ustavni sud donosi odluke većinom glasova, što znači da je potrebno pet članova suda da se donese odluka. Ja kao predsjednica suda stojim iza svake odluke koja je donesena. Ukoliko je netko od sudaca nezadovoljan i ukoliko ima drugačije mišljenje, prema našim aktima može izdvojiti svoje mišljenje.
•Koliko Ustavni sud FBiH uspijeva zaštititi prava građana ovoga entiteta?
Što se tiče zaštite prava građana, poznata je nadležnost suda. Mi ocjenjujemo ustavnost zakona i propisa koji donose vlasti. U Federaciji Ustavni sud nema mogućnost primiti zahtjev za ocjenu ustavnosti kako je to slučaj u Republici Srpskoj. Bila je jedna inicijativa u Parlamentu Federacije i prijedlog da se proširi nadležnost Ustavnog suda FBiH i da se izjednači s Ustavnim sudom RS-a, ali jedan takav prijedlog nije prošao.
•Koliko vlasti uopće poštuju odluke Ustavnog suda FBiH?
Što se tiče provođenja odluka Ustavnog suda, prema Ustavu premijer u Federaciji je odgovoran za provođenje odluka. Znači, ukoliko odluka suda nije provedena, sud donosi rješenje da odluka nije izvršena i to rješenje dostavlja nadležnom tužiteljstvu. Ja sada nemam podatak koliko odluka nije izvršeno, ali s ovim brojem izvršenih odluka ja sam zadovoljna.
•Ustavni sud je donio odluku o gašenju dvaju ministarstava u federalnoj Vladi, ali ta odluka nije ispoštovana. Što sada?
Po zahtjevu tadašnje predsjednice Federacije Borjane Krišto podnesen je zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o federalnim ministarstvima i to članaka 15. i 16. tog zakona. Mi smo utvrdili da su ta dva članka suprotna ustavu Federacije i ostavili smo jedan prijelazni rok Parlamentu Federacije BiH da usuglasi te odredbe zakona s Ustavom Federacije.
Međutim, ovoga trenutka ne mogu reći točno, ali prema saznanjima, iz Vlade su upućene izmjene i promjene ovoga zakona. Imam obavijest da je zakon donesen imajući u vidu odluke Ustavnog suda. Ipak, još uvijek nisam vidjela točno što je regulirano i ne mogu reći je li odluka suda ispoštovana u cijelosti.
•Znači li to da u konačnici neće biti gašenja tih ministarstava?
Ne znam u kojem pravcu su išle izmjene, u kolovozu sam bila na godišnjem odmoru i ne znam jesu li promjene objavljene u službenim novinama.
•Mnogo je priče bilo oko legalnosti nove vlasti u Federaciji BiH. Postoji li na Ustavnom sudu još neki zahtjev koji je vezan uz ovu priču?
Sud je donio dva rješenja o obustavi postupka po zahtjevu Borjane Krišto i Vjekoslava Bevande. Kada govorimo o uspostavi vlasti u Federaciji BiH, mi smo uradili sve što je u našoj nadležnosti. Ustavni sud nema više nikakvih nadležnosti da reagira zato što ne može cijeniti pojedinačne akte jer je odluka o izboru i imenovanju pojedinačan akt, a mi možemo ocjenjivati zakone i donesene propise od vlasti u Federaciji BiH, županiji ili lokalnim zajednicama.
•Znači, vi ne možete odlučivati o pojedinačnim odlukama, kao što je sada slučaj?
Odlučivanje o pojedinačnim odlukama nije u nadležnosti Ustavnog suda Federacije i mi to ne možemo raditi.
•Što je s odlukom suca Neđe Miličevića iz 2007. godine u kojoj stoji kako se vlast u Federaciji BiH ne može formirati dok federalni Dom naroda ne bude konstituiran u cijelosti?
To nije bila odluka Ustavnog suda po bilo kojem predmetu, nego se radi o priopćenju nakon formiranja Doma naroda, a s manjim brojem članova Kluba srpskog naroda nego što je zapisano u Ustavu. To je bilo samo priopćenje, a ne službena odluka suda.
•Na koji način bi se mogao upotpuniti rad Ustavnog suda Federacije BiH kako bi u konačnici ova institucija radila učinkovitije i kako bi se izbjegle situacije kao što je problem s formiranjem vlasti u Federaciji BiH?
Mislim da treba izjednačiti nadležnosti Ustavnog suda Republike Srpske i Ustavnog suda Federacije i omogućiti da se svi građani u Federaciji, kao i u RS-u mogu obratiti Ustavnom sudu. Još bih napomenula da Ustavni sud FBiH nema nadležnosti kao Ustavni sud RS-a, znači da se samo po službenoj dužnosti može voditi postupak i mislim kako to treba promijeniti. Mi ne možemo djelovati po službenoj dužnosti bilo kojeg građanina i to je nešto što mislim da treba promijeniti. Sada radimo samo po zahtjevima ovlaštenih predlagača, a to je predsjednik Federacije, dopredsjednik Federacije BiH, premijer ili jedna trećina članova Parlamenta FBiH.
•Tijekom konferencije koja je održana u Mostaru odvjetnik Josip Muselimović je u svome izlaganju govorio i o vanjskim utjecajima na sudove u BiH. Čak je naveo i nekoliko primjera. Prema Vašem mišljenju, postoje li vanjski utjecaji na sudove u BiH i koliki su oni u konačnici?
Ja ne mogu govoriti o utjecaju na druge sudove, ali kada govorimo o Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine poznato je kako se donose odluke. To je većina glasova, potrebno je pet sudaca i mislim kako je bilo kome veoma teško da izvrši utjecaj na pet sudaca. Možda netko može djelovati prema jednom sucu, ali prema njih pet veoma teško. Ja stojim iza svake odluke i mogu reći kako ja ne znam za bilo kakve utjecaje.
