Osim političkog, Bosna i Hercegovina se nalazi i u informatičkom mraku. Prema podatcima iz izvješća o provedbi e-SEE Agende+ za razvoj informacijskog društva u regiji jugoistočne Europe, BiH je uvjerljivo na začelju u ovoj regiji po korištenju interneta u administraciji.
Nikakve mjere
U čak šest usluga e-vlade nisu poduzete nikakve mjere na uspostavi. Od 23 predviđene e-usluge u BiH je dostupna samo jedna, i to ona koja se odnosi na carinske deklaracije. Osam elektroničkih usluga je tek u fazi planiranja, dok su ostale uglavnom u početnoj fazi provedbe. To što su u informatizaciji daleko ispred BiH jedna članica Europske unije, kao što je Rumunjska ili susjedna Hrvatska, nije neko iznenađenje.
Međutim, nekoliko koraka ispred BiH su i Albanija, Moldova, Makedonija i Crna Gora. Zapravo je samo Kosovo iza BiH, ali iako bi se moglo dogoditi da i najmlađa europska država uskoro prestigne BiH u procesu informatizacije i uvođenja e-vlade. Zanimljivo je pogledati i podatke o dostupnosti širokopojasnog interneta u BiH. Stopa širenja interneta, odnosno postotak stanovništva starijeg od 16 godina koji su koristili internet barem jednom u posljednja tri mjeseca, iznosi 31,2 posto. Razina proboja širokopojasnih usluga je tek 10,2 posto. U BiH ne postoje državni centri za razmjenu internet-prometa. Nema ni usporedne analize u dostupnosti usluga e-vlade, upotrebe informacijsko-komunikacijskih tehnologija u kućanstvima i poduzećima. Možda i najbolja ilustracija informatičke zaostalosti BiH je podatak o svega 12.159 naziva domena registriranih u zemlji.
E-poslovanje
Za razliku od većine drugih zemalja u BiH ne postoji strategija za e-poslovanje, a nisu poduzete niti bilo kakve mjere kako bi se potaknulo uklanjanje prepreka za izravno domaće i strano investiranje s ciljem stimuliranja razvoja informatičkog tržišta.
Tajništvo e-SEE inicijative je na upit koliko građani koriste usluge e-vlade u BiH odgovorilo da je uglavnom prisutna jednosmjerna komunikacija prema građanima.
