Prvi vanjskopolitički izazov za Europsku uniju nalazi se u Europi!”, upozorio je na Gymnichu, neformalnome sastanku ministara vanjskih poslova EU 27, kojima su se pridružili i kolege iz kandidatskih zemalja, domaćin skupa španjolski ministar Miguel Angel Moratinos. Zajedno s talijanskim ministrom Francom Frattinijem kolegama je podijelio non-paper u kojemu obavješćuju o pripremama za konferenciju ministara vanjskih poslova EU 27 i zemalja jugoistočne Europe u lipnju u Sarajevu. Cilj joj je “revizija” politike EU prema “zapadnome Balkanu” deset godina nakon Zagrebačkoga summita, na kojemu je pokrenut Postupak stabilizacije i pridruživanja, a sedam godina nakon Solunskoga, na kojemu su te zemlje dobile “europsku perspektivu”.
U međuvremenu su Slovenija pa Bugarska i Rumunjska postale članicama EU, s Hrvatskom su pristupni pregovori pri kraju, s Turskom traju, Makedoniji se navješćuje njihovo otvaranje, Albanija i Crna Gora krenule su na put k članstvu, a Srbija, Bosna i Hercegovina te u međuvremenu stasalo neovisno Kosovo još su na čekanju. Dok Srbiju koče preostala dvojica neizručenih ratnih zločinaca te neodređene granice, odnosno nepriznavanje Kosova, a Kosovo činjenica da njime djelomično upravlja međunarodna zajednica, BiH je na kraju kolone zbog nedjelujuće države.
Pokušaji međunarodne zajednice da se BiH pokrene s mjesta nisu do sada donijeli opipljiv napredak. Izostanak ikakve suvislije zamisli u EU što učiniti s BiH najbolje se pokazao nakon što je, po izboru Baracka Obame, novi američki potpredsjednik Joe Biden odmah krenuo u Sarajevo, da bi mu se tadašnji visoki predstavnik za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku EU Javier Solana, da spasi obraz Unije, u posljednji čas odlučio pridružiti. S time da Solana nije novinarima znao reći s kakvim prijedlozima putuje u Sarajevo, osim tvrdnje da ide jer mu je Biden prijatelj! Solanina nasljednica barunica Catherine Ashton u Sarajevo je doputovala na samome početku svojega mandata i pozvala građane da na listopadskim izborima “glasuju za Europu”.
No, kako zemlje članice nemaju previše povjerenja u baruničine sposobnosti – neki, samo napola u šali, kažu da su je upravo zbog manjka sposobnosti i imenovali – Frattini i Moratinos odlučili su stvari uzeti u svoje ruke, pa su, osim sarajevske konferencije, najavili i poseban sastanak s političkim vođama iz BiH u travnju u Španjolskoj. Tamo bi im, u manje formalnome okruženju, rekli kakvo se ponašanje od njih očekuje do listopadskih izbora.
Nakon što je Washington stanje u BiH nedavno nazvao jednom od glavnih svjetskih sigurnosnih prijetnja, Ljubljana je uočila priliku da se, nakon što se osramotila blokadom Hrvatske i potporom grčkoj blokadi Makedonije, ponovno pokuša nametnuti kao činitelj u europskoj politici prema “regiji”. Pa je i slovenski ministar Samuel Žbogar u Cordobu stigao sa non-paperom, u kojemu nudi svoje sudjelovanje na travanjskome sastanku, pomoć pri uspostavi dodira s bosanskohercegovačkim političarima,te predlaže da se, uz EU i SAD, u pregovore o ustavnim promjenama u BiH uključe i Rusija i Turska.
Potonji smo prijedlog, doduše, već čuli s više strana. Frattini je na slovenski pokušaj da se umiješa reagirao ljutito; čak je i za “zapadnobalkansku” konferenciju, koju Ljubljana i Zagreb zajedno ovaj mjesec pripremaju u Brdu kod Kranja, rekao da “to s EU nema nikakve veze”. No, europski su se čelnici ipak na kraju suglasili da na Brdo dođu i predsjednik Europskoga vijeća Herman van Rompuy, i predstavnik predsjedajuće zemlje Moratinos, i europski povjerenik za vanjske odnose Štefan Füle. A Hrvatsku, upravo zbog “konstruktivne” politike prema BiH i pozitivna utjecaja na ostatak “regije”, EU sada požuruje u članstvo.
Bosna, prva asocijacija: Bože pomozi!