Rad revizijskog tima koji je provjeravao status ratnog stradalnika glavnog inspektora u Federalnom ministarstvu za pitanja branitelja, Omera Bašića, doveden je u pitanje samo zbog njegove nacionalne strukture. Postupajući po zakonu, a u okviru revizije svih korisnika prava ratnih stradalnika, revizijski tim u Mostaru, koji su činili Josip Đurba, Vjekoslav Čurić, Berislav Šunjić i Sanida Džanko, utvrdio je da je Bašićev stradalnički status sporan, te da bi trebao ostati bez prava na naknadu po toj osnovi. Kako je Večernjak već pisao, Bašićeva ratna biografija i način stradavanja su upitni.
Sumnjiva ratna prošlost
On je, naime, status ratnog stradalnika stekao dugo godina nakon rata, i to temeljem zdravstvenih problema koji su posljedica boravka u istražnom zatvoru Armije BiH, čiji je pripadnik i bio tijekom rata. Dakle, 80 posto invalidnosti Bašić nije stekao na bojišnici ni u zarobljeništvu nego u istražnom zatvoru vojske kojoj je pripadao. Umjesto da podrži rad revizijskog tima, sporni federalni ministar, Zukan Helez, odlučio je napraviti presedan i uspostaviti novi revizijski tim koji će ponovno pregledati Bašićev slučaj. Time je ministar udovoljio Bašićevu zahtjevu koji tvrdi da je meta zavjere, a razlog za preispitivanje nalaza revizijskog tima nađen je u činjenici da su ga činila trojica Hrvata i jedna Bošnjakinja, a ne po dvoje pripadnika svakog naroda. Do ovakvog sastava došlo se tako što je u revizijske timove po pravilu imenovano dvoje predstavnika hrvatske i bošnjačke nacionalnosti, i to uglavnom po kriteriju ratne pripadnosti HVO-u, odnosno Armiji BiH. U slučaju mostarskog tima, do narušavanja nacionalnog pariteta došlo je zbog toga što je bošnjačka strana u njega imenovala Hrvata koji je u ratu bio na strani Armije BiH.
Omogućen presedan
No, bez obzira na to, nacionalni sastav tima nije mogao biti razlog da ministar dovede u pitanje njegovu odluku, Helez je ovako napravio presedan koji će omogućiti svakom korisniku stradalničkih prava da nezadovoljan rezultatom revizije zatraži uspostavu novog tima. Uvrijeđeni ovakvim potezom ministra Heleza, članovi revizijskog tima uputili su mu oštro pismo u kojem izražavaju razočaranje što se njihov rad dovodi u pitanje, i to samo na osnovi nezadovoljstva jednog od sumnjivih ratnih stradalnika.
