Hoće li se kratki popis zemalja koje zagovaraju rješavanje hrvatskoga pitanja u BiH proširiti još jednim iznimno bitnim političkim centrom – Rimom? Na poprilično siromašnom popisu za sada se nalaze Zagreb, Sveta Stolica i u određenim razdobljima Berlin. Rim se posljednjih mjeseci ozbiljno nameće kao još jedan politički subjekt koji u Hrvatima u BiH vidi ulaznicu za svoj gospodarski, ali politički prodor u Bosnu i Hercegovinu, dok zauzvrat nudi diplomatsku potporu. Italija je desetljećima zapostavljala istočne obale Jadrana bazirajući se na sjever Afrike. Nemiri na sjeveru afričkoga kontinenta - arapsko proljeće, te građanski rat u Libiji, primorali su je da pogled s južnih granica preusmjeri na istočne - na Balkan.
Ispružena ruka
Italija se upravo u ovim trenutcima suočava s ogromnom gospodarskom i financijskom krizom. Svjesni su da i moraju širiti svoja tržišta i ojačavati ona na kojima su već prisutni kao što je Hercegovina, ali i širiti svoj pomalo izgubljeni politički utjecaj. A da Rim ozbiljno misli, potvrdio je nitko drugi do talijanski ministar vanjskih poslova Franco Frattini u nedavnom ekskluzivnom intervjuu za Večernji list kada je rekao „Ne namećite vlast Hrvatima… Mora se poštovati volja naroda. Hrvati su izabrali svoje predstavnike“, bez diplomatskoga uvijanja snažno je poručio Berlusconijev šef diplomacije. Ta izjava s tako visoke pozicije nije nimalo slučajno odaslana u trenutku kada Italija želi proširiti svoj gospodarski i politički utjecaj u Bosni i Hercegovini, a kada Hrvati u BiH istodobno žele internacionalizirati hrvatsko pitanje. Mnogi su je protumačili kao pružanje ruke od moćne prekomorske susjede kao pomoć u rješavanju hrvatskoga pitanja. Nova talijanska doktrina i prodor u Hercegovinu i središnju Bosnu podudaraju se sa snažnim jačanjem turskoga utjecaja na Balkanu preko Bošnjaka, a Rusije preko Srba. Italija tu vidi svoje interese te popunjava prazan prostor koji je godinama bio rezerviran za Nijemce, ali koji samo povremeno igraju aktivnu ulogu. U svjetskim okvirima utjecaj Rima možda nije pretjerano značajan, no kada je riječ o Europskoj uniji, Italija je jedna od najvećih i najutjecajnijih članica bez koje ne može proći niti jedna značajnija odluka. Ne treba zanemariti činjenicu da je i članica Vijeća za provedbu mira, a koje diktira politiku OHR-a.
Mediteranski identitet
Italija je već godinama prisutna na većinskim hrvatskim područjima u BiH, poglavito u Hercegovini u bankarskom, proizvodnom i trgovačkom sektoru. Talijani su upravo ove godine bili zemlja partner na mostarskom Sajmu, a od rujna će se i redovitom zračnom linijom povezati Mostar i Pescara. Otišli su korak dalje pa su se s Hercegovinom povezivali i na regionalnoj osnovi, najbolji primjer je suradnja regije Abruzzo s Mostarom. Talijanski turisti su također najbrojniji u Međugorju i Mostaru. Tu je i zajednički mediteranski identitet koji nije zanemariv čimbenik. I uspostavljanje zračne linije Mostar - Pescara, na kojoj su inzistirali Talijani, ide u prilog talijanskoga zanimanja za Hercegovinu u kojoj je već godinama sve veći broj govornika talijanskoga jezika. Nova talijanska politika prema Bosni i Hercegovini može puno toga dobroga donijeti i jednoj i drugoj zemlji. Talijanski interes i za Hrvate u BiH dodatno internacionalizira hrvatsko pitanje, jača hrvatsku poziciju s novim zagovarateljem, istodobno ne umanjujući snažne veze sa Zagrebom, Svetom Stolicom i ponekad Berlinom.
