Šume u dolini Neretve i ove godine nestaju u požaru. I dok se stanovništvo mobilizira za gašenje požara i doziva pomoć hrvatskih kanadera, postavlja se pitanje zašto BiH u zadnjih godinu dana nije kupila letjelice za gašenje požara? Posebno povjerenstvo Vijeća ministara BiH još od prošle godine razmatra moguća rješenja za borbu protiv šumskih požara, a do 15. kolovoza (2013.) trebalo bi predložiti i tipove protupožarnih letjelica. No, nadležni u BiH ne mogu se dogovoriti s koje će se razine, državne ili entitetske, upravljati specijaliziranim letjelicama.

Reakcija entiteta

Zapovjednik Federalnog stožera civilne zaštite Jerko Ivanković Lijanović zato kaže da će, ako ne bude političkog dogovora da se letjelicama upravlja s državne razine, Federacija BiH sama ući u projekt kupovine kanadera ili helikoptera za gašenje požara. O nabavi letjelica o vlastitom trošku razmišljaju i nadležni u RS-u. Postoji i opcija da BiH bez ijedne potrošene marke dođe do toliko potrebnih letjelica. Dugi niz godina ostalo je neriješeno pitanje klirinškog duga Ruske Federacije prema BiH. Riječ je o 125 milijuna dolara koje se, istina, ne mogu naplatiti u novcu, ali mogu u “stvarima ili pravima”, konkretno u opremi, i to onoj kojom se mogu gasiti požari iz zraka. Naime, u Rusiji se proizvode moderni i učinkoviti helikopteri za gašenje požara, kao i zrakoplovi koji su za razliku od helikoptera za BiH neisplativi. Isti problem je imala i susjedna Republika Hrvatska kada je u pitanju klirinški dug, ali su njezini pregovarači to riješili na način, da je Hrvatska dobila nekoliko helikoptera za gašenje požara, i na taj način riješila jedan dio klirinškog duga, ali i problema s gašenjem požara.

Dogovor s Rusima

Logički se nameće pitanje, zašto i BiH ne postupi po istom modelu i nabavi helikoptere za gašenje požara na račun klirinškog duga. Ovakvo ponašanje domaćih vlasti čudi i Ruse jer bi se na vrlo jednostavan način mogli riješiti problemi kada su u pitanju požari. S obzirom na činjenicu da Bosna i Hercegovina ima sredstva za nabavu helikoptera u vidu klirinškog duga, a s druge strane trebao bi postojati i politički konsenzus, jer požari ne biraju dobra po nacionalnosti.

Europski gigant na koljenima. Direktor dao ostavku dan nakon zahtjeva za stečaj, a evo kako je sve krenulo po zlu