Na rubu najvećeg breskvika u ovom dijelu Europe – 170 hektara, u vlasništvu čapljinske tvrtke Agroherc u Gabeli praktično se može uvidjeti zašto bogata Europska unija za poljoprivredu izdvaja 43 posto proračuna.
Prizor podno zidina Starog grada, koji prije nepuna dva stoljeća u povlačenju lagumima razoriše Mlečani, za hercegovačke maslinare nije ohrabrujući. Polje od sedam hektara maslina koje se zbilo u okrajku breskvika podsjeća na bojno polje poslije odsutne bitke. Polovica maslinika porezana, druga polovica bujna.
Mlade biljke stradale
“Maslina je nova na ovom području, u polju na aluvijalnom skeletnom zemljištu, slabo opskrbljenom humusom. U stvari nije moglo ništa drugo pa smo posadili maslinu, sortu leccino.
Stariji dio nasada je izdržljiviji pa je dobro je podnio zimu, dok je nešto mlađi, nažalost stradao od mraza. Moguće da je ovom stradanju pogodovao malo niži teren, manje humusa… Ne odustajemo od nasada, stradale biljke smo orezali, a na dijelu koji je ostao očekujemo bogat rod, treću berbu”, objašnjava inženjer Željko Prce, tehnički direktor Agroherca d. o. o.
Nije nevažno naglasiti i to kako je stradanje maslina već zabilježeno u Hercegovini ove godine. Od posljedica elementarne nepogode stradao je veliki broj maslina u selu Kreševu nadomak Mostara. I u tom slučaju “najzaslužnije” za pomor maslina bile su veoma niske temperature i ledeni vjetar, a, također, najviše su stradale mladice.
“Poučen našim iskustvom, maslinarima u Hercegovini bih savjetovao da se drže tradicije, oblica najbolje podnosi niske temperature s tim da ne može u polje iz drugog razloga, zbog bolesti zvane paunovo oko. Upravo zbog toga mi smo sadili sortu leccino, koja je očito manje otporna na zimu.
Uz sve to trebaju imati na umu da je maslina ipak manje akumulativna od voća”, naglašava ing. Prce.
Kasni mraz
Odmah do maslinika je breskvik koji se pruža sve do Metkovića. Tu je probleme pričinio kasni mraz.
“Stradali su cvjetovi i plodovi na nižim granama, do visine od 150 centimetara. Međutim, štete se mogu ublažiti pravilnim prorjeđivanjem.
S obzirom da za jedan plod treba deset listova, na višim granama koje su neoštećene, treba ostaviti više plodova pa će se tako dijelom kompenzirati šteta”, kaže tehnički direktor Prce.
Za razliku od maslinika i breskvika u smokviku, površine jedan hektar, nije bilo šteta.
Smokvik služi za proizvodnju plemki, a u njemu su zastupljene četiri sorte - petrovača, trenica, termenica i autohtona ‘jarakuša’. Zanimljivo, na osnovi potražnje za sadnim materijalom, očito je da se smokve u Hercegovini plantažno još ne uzgajaju iako potražnja za svježim i suhim plodovima postoji.
Uglavnom, kasni mraz će umanjiti urod, dok za oporavak više od tri tisuće stabala maslina treba nekoliko godina, taman do neke nove zime ili druge štete. Upravo zbog okolnosti koje se ne mogu predvidjeti, a koje se podrazumijevaju, bogati puno ne pitaju nego izdašno podupiru agrar.
