Kad se kroz sveprisutnu popularnu 3D tražilicu Google-Earth satelitski pregleda zemljopisni prostor Hercegovine, on zbog brojnih kamenoloma i površinskih rudnih kopova izgleda stravično. Naime, kamena oaza, kako Hercegovini tepaju turistički djelatnici, zbog legalnih ili nelegalnih kamenoloma i površinskih rudnih kopova podsjeća na ljudsku kožu prepunu čireva. Sivi i crveni krateri ne samo što degradiraju zemljopisni izgled Hercegovine, nego su nakon dovršetka eksploatacije kamena, ili rude, postali veliko odlagalište smeća, ali i izvorište širokog spektra zaraza.
Kopovi izvor zaraza
Koliko takvih površinskih jama postoji u Hercegovini ili Bosni, točne podatke nema niti jedna institucija vlasti, počevši od općina, županija do entiteta. To priznaje i glavni tehnički inspektor u Federaciji BiH Miro Mehmedbašić, koji kaže da na svaki kamenolom koji legalno posluje u Federaciji BiH dolaze još dva divlja, čiji vlasnici ne poštuju procedure prilikom eksploatacije kamena niti državi uplaćuju pristojbe zbog iskorištavanja prirodnog bogatstva. Nezakonita eksploatacija rudnih bogatstava i kamena ušla je u fazu zbog čijih bi se ekocidnih razmjera normalna vlast podigla na noge. Iako je nakon završene eksploatacije mineralnih sirovina, kao što je kamen ili ruda, svaki koncesionar dužan sanirati kratere kako bi se teren postupno vratio u prvobitno stanje, takav vid sanacije u Hercegovini nitko ne primjenjuje. Priznaju to i u institucijama vlasti Hercegovačko-neretvanske i Zapadnohercegovačke županije. U federalnom rudarskom inspektoratu tvrde da velika iskopavanja mineralnih sirovina predstavljaju itekakvu opasnost za podzemne vode, dok se istodobno uništava i flora i fauna. Svaki napušteni kamenolom trebao bi se kultivirati i dovesti u prijašnje stanje, međutim, to ovdje nitko ne radi.
Nema sanacije rudnika
Federalna uprava za inspekcijske poslove u više priopćenja za javnost ukazivala je kako će stanje biti još gore jer općine i županije ne obavještavaju nadležnu federalnu inspekciju o izdavanju navedenih odobrenja za eksploataciju mineralnih sirovina. “U odobrenjima”, ističu oni, “najčešće nisu definirana eksploatacijska polja, ne postoje elaborati o istraživanju, nisu definirane količine, a time se praktično otvaraju vrata nezakonitoj eksploataciji. Inspektori na teren izlaze uglavnom po informacijama dobivenim od građana, policije, vlasnika legalnih kamenoloma i drugih, te u mjeri u kojoj je to moguće vrše nadzor nad ovakvim kamenolomima i poduzimaju zakonom predviđene mjere i koordinacije u davanju koncesije.
