Liverpool je večeras po 67. put domaćina finala Pjesme Eurovizije. Bogata povijest ovog natjecanja iznjedrila je puno zanimljivosti, ali i kontroverzija. O Eurosongu kao glazbenom natjecanju počelo se razmišljati već 50-ih godina prošlog stoljeća, kada su čelnici Europske radiodifuzne unije (EBU) počeli razmišljati o zabavnom programu koji bi se prenosio u cijeloj Europi. Ideja je došla od RAI-ja, talijanske državne televizije koja je već imala iskustva u organizaciji festivala Sanremo, a u tim danima početaka televizijskog programa bila je prava revolucija napraviti tako veliki događaj koji će se simultano prenositi širom Europe. Prvo natjecanje održano je u švicarskom Luganu, 24. svibnja 1956. sudjelovalo je sedam zemalja koje su poslale po dvije pjesme.
Već iduće godine zemlje su slale po jednu predstavnicu. Pobijedila je domaća pjevačica Lys Assia s pjesmom “Refrain” te tako ušla u povijest. Bivša Jugoslavija na ovom se natjecanju prvi put pojavila 1961., a Ljiljana Petrović osvojila je osmo mjesto. Prvi hrvatski predstavnik na ovom natjecanju bio je Vice Vukov, dvije godine kasnije. Osvojio je 11. mjesto s pjesmom “Brodovi”.
Pokojnog Massima i Let 3 povezuje zanimljiv detalj: 'Bio je oduševljen'
Tijekom godina mijenjala su se pravila natjecanja, no koncept je uvijek isti – svaka zemlja šalje svoju predstavnicu, a zemlje koje se natječu ne moraju nužno biti iz Europe, nego moraju biti članice EBU. Zbog toga se natječu i zemlje koje geografski ne pripadaju Europi poput Armenije ili Izraela, dok su Australci gosti. Tijekom godina nekoliko puta mijenjalo se pravilo o jeziku na kojem se mogu pjevati pjesme. Od 1956. do 1965. moglo se pjevati na bilo kojem jeziku, a od 1966. do 1973. samo na službenom jeziku zemlje iz koje dolazi natjecatelj. Od 1974. do 1977. ponovno se moglo pjevati na engleskom, od 1977. do 1998. na originalnom jeziku, a nakon Eurosonga u Izraelu 1999. ponovno nema ograničenja.
Vrlo je bitno ograničenje i u glazbi. Svi glasovi moraju se pjevati uživo, a nije dozvoljeno nadosnimavanje pratećih vokala. Jedini koji su pokušali izigrati to pravilo bili su naši predstavnici! Tonči Huljić napisao je “Mariju Magdalenu” za Doris Dragović, a prije natjecanja čuli su se sumnjivi zborski glasovi iz sintesajzera. Premda se Huljić pravdao kako je riječ o umjetno stvorenim zvukovima, EBU je Doris nakon natjecanja skinuo trećinu bodova.
Povijest Eurovizije puna je zanimljivosti, ali i skandala. Primjerice, na Eurosongu 1968. pobijedila je španjolska predstavnica Massiel, a samo jedan bod iza nje bio je Sir Cliff Richard s pjesmom “Congratulations”. Nakon punih 40 godina u jednom španjolskom dokumentarcu otkriveno je kako je diktator Francisco Franco namjestio pobjedu za svoju zemlju kako bi reklamirao španjolski turizam. Nije to bilo jedini put da se politika upleće u natjecanje. Poznato je da su tijekom godina susjedi šakom i kapom dijelili međusobno bodove, no bilo je i susjeda koji su se otvoreno mrzili. Jordanska televizija 1978. tijekom izvedbe izraelske predstavnice emitirala je slike cvijeća, a prijenos su prekinuli prije proglašenja pobjednika budući da su pobijedili upravo Izraelci. Svojim su gledateljima samo rekli da je pobijedila Belgija, koja je u stvari bila druga.
Prije Eurosonga u Rusiji 2008. velika se prašina digla oko gruzijske predstavnice. Pjesma se zvala “We Don’t Wanna Put In” i bilo je više nego jasno koga se proziva u naslovu pjesme. Internacionalni EBU-ov sud zbog toga je diskvalificirao Gruziju.
Eurosong ima i svoju knjigu rekorda, a nama je posebno zanimljivo da se u njoj spominje i naša predstavnica Maja Blagdan koja je osvojila četvrto mjesto na Eurosongu 1996. s pjesmom “Sveta ljubav”. Maja je tada izvukla ton b5, najviši u povijesti Eurosonga! Rekord je stajao sve do prije dvije godine, kada ga je oborila izraelska predstavnica Eden Alane s tonom b6.
A znate li koja je najobrađivanija pjesma? To je “Nel blu dipinto di blu” koju je Domenico Modugno izveo na Eurosongu 1958. godine. Zanimljivo je da je osvojio tek treće mjesto, iza Francuske i Švicarske. Pjesmu su kasnije obradili mnogi poznati glazbenici poput Cliffa Richarda, Deana Martina, Davida Bowieja i drugih.
Najkraća pjesma je "Aina Mun Pitää" koju otpjevali finski predstavnici iz 2015., grupa Pertti Kurikan Nimipäivät. Pjevali su pjesmu dugu samo minutu i 27 sekundi. Inače, eurovizijska pravila nalažu da pjesma može trajati do 3 minute.
Njemačka predstvnica Nora Nova otpjevala je pjesmu "Man gewöhnt sich so schnell an das Schöne" 1964. godine i još uvijek drži rekord kao pjesma s najviše slova – 34.
Luksemburg je 1985. poslao grupu sastavljenu od pjevača iz Njemačke, Nizozemske, Engleske i Luksemburga, koja nije imala ime, pa su se svi pjevači predstavili svojim imenima: Margo, Franck Olivier, Chris Roberts, Malcolm Roberts, Ireen Sheer, Diane Solomon.
Belgijanka Sandra Kim pobijedila je u Norveškoj 1986. s pjesmom „J'Aime La Vie“. Imala je samo 13 godina i još uvijek je najmlađa pobjednica u povijesti.
Inače, sve do 1999. pjevalo se uz pratnju orkestra i dirigenta iz zemlje sudionika. Tek je te godine uvedeno pravilo da se može korisititi i matrica. Nakon što je prijenos predugo trajao, od 2006. svaka zemlja čita samo poene za prva tri mjesta dok se na ekranu pokažu ostali. Najviše pobjeda, čak sedam, ima Irska, a Cipar je najveći gubitnik jer se nikad nisu plasirali među prva četiri. Vjerovali ili ne, Norveška je najviše puta bila zadnja – čak devet puta.
