Tužitelji u Tužiteljstvu Bosne i Hercegovine ne smiju više samostalno donositi odluke. Već nekoliko mjeseci je na snazi opća uputa, odnosno naredba glavnog tužitelja Gorana Salihovića, u čijem smo posjedu, a kojom se od svih tužitelja zahtijeva da sve tužiteljske odluke, prije slanja strankama i razvođenja u upisnicima Tužiteljstva BiH, dostave njemu i rukovoditelju nadležnog odjela. Kako ne bi bilo dvojbi, Salihović je u ovoj odluci pobrojao tužiteljske odluke na koje se ona odnosi pa tužitelji tako moraju sve optužnice, naredbe o provedbi, obustavi ili neprovedbi istrage, sporazume o priznanju krivnje, kao i zahtjeve za provedbu posebnih istražnih radnji, prvo dostaviti glavnom tužitelju. Salihović nije obrazložio razloge za ovakvu odluku, što je izazvao golemo nezadovoljstvo među tužiteljima. S druge strane, tužitelj se poziva na zakon pri donošenju odluke. Neki od tužitelja, neslužbeno, ističu kako je na ovaj način ugrožena autonomnost tužitelja i iskazano nepovjerenje u sposobnost, profesionalnost i stručnost tužitelja. Glasnogovornik Tužiteljstva BiH Boris Grubešić kratko nam je o ovoj uredbi odgovorio da “glavni tužitelj postupa sukladno zakonu i svojim ovlastima”. - Glavni tužitelj odgovoran je za rad Tužiteljstva BiH, a sve aktivnosti se poduzimaju s ciljem poboljšanja efikasnosti rada i rezultata Tužiteljstva BiH - kazao nam je Grubešić.
Različita tumačenja
Imajući u vidu izostanak službenog obrazloženja, različito se mogu tumačiti motivi za ovakvu odluku glavnog državnog tužitelja. Oni koji su i do sada kritizirali rad ove institucije prilično su skeptični i ističu da treba vidjeti hoće li se i kako ovakav potez Gorana Salihovića odraziti na rad Tužiteljstva BiH, posebno kada su u pitanju “osjetljivi” predmeti.
Ograničavanje i kontrola
- Ako je namjera gospodina Salihovića da ujednači kriterije i pristup donošenju tužiteljskih odluka, onda ja to podržavam, jer je do sada bilo puno nedosljednosti, posebno kada je u pitanju procesuiranje ratnih zločina nad Srbima. S druge strane, bojim se da je ovdje riječ o ograničavanju, discipliniranju i stavljanju pod kontrolu tužitelja i projiciranju određene tužiteljske politike, a zbog čega mi stalno i prosvjedujemo. Salihović je pokazao da ne prihvaća ni prijedloge ni provjere rada Tužiteljstva BiH, kako od Parlamenata, tako ni od nas zainteresiranih udruga. Zbog toga sam ja skeptičan - kaže Nedeljko Mitrović, predsjednik Organizacije obitelji zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila Republike Srpske.
Tužitelji u Tužiteljstvu Bosne i Hercegovine ne smiju više samostalno donositi odluke. Već nekoliko mjeseci je na snazi opća uputa, odnosno naredba glavnog tužitelja Gorana Salihovića, u čijem smo posjedu, a kojom se od svih tužitelja zahtijeva da sve tužiteljske odluke, prije slanja strankama i razvođenja u upisnicima Tužiteljstva BiH, dostave njemu i rukovoditelju nadležnog odjela. Kako ne bi bilo dvojbi, Salihović je u ovoj odluci pobrojao tužiteljske odluke na koje se ona odnosi pa tužitelji tako moraju sve optužnice, naredbe o provedbi, obustavi ili neprovedbi istrage, sporazume o priznanju krivnje, kao i zahtjeve za provedbu posebnih istražnih radnji, prvo dostaviti glavnom tužitelju. Salihović nije obrazložio razloge za ovakvu odluku, što je izazvao golemo nezadovoljstvo među tužiteljima. S druge strane, tužitelj se poziva na zakon pri donošenju odluke. Neki od tužitelja, neslužbeno, ističu kako je na ovaj način ugrožena autonomnost tužitelja i iskazano nepovjerenje u sposobnost, profesionalnost i stručnost tužitelja. Glasnogovornik Tužiteljstva BiH Boris Grubešić kratko nam je o ovoj uredbi odgovorio da “glavni tužitelj postupa sukladno zakonu i svojim ovlastima”. - Glavni tužitelj odgovoran je za rad Tužiteljstva BiH, a sve aktivnosti se poduzimaju s ciljem poboljšanja efikasnosti rada i rezultata Tužiteljstva BiH - kazao nam je Grubešić.
Različita tumačenja
Imajući u vidu izostanak službenog obrazloženja, različito se mogu tumačiti motivi za ovakvu odluku glavnog državnog tužitelja. Oni koji su i do sada kritizirali rad ove institucije prilično su skeptični i ističu da treba vidjeti hoće li se i kako ovakav potez Gorana Salihovića odraziti na rad Tužiteljstva BiH, posebno kada su u pitanju “osjetljivi” predmeti.
Ograničavanje i kontrola
- Ako je namjera gospodina Salihovića da ujednači kriterije i pristup donošenju tužiteljskih odluka, onda ja to podržavam, jer je do sada bilo puno nedosljednosti, posebno kada je u pitanju procesuiranje ratnih zločina nad Srbima. S druge strane, bojim se da je ovdje riječ o ograničavanju, discipliniranju i stavljanju pod kontrolu tužitelja i projiciranju određene tužiteljske politike, a zbog čega mi stalno i prosvjedujemo. Salihović je pokazao da ne prihvaća ni prijedloge ni provjere rada Tužiteljstva BiH, kako od Parlamenata, tako ni od nas zainteresiranih udruga. Zbog toga sam ja skeptičan - kaže Nedeljko Mitrović, predsjednik Organizacije obitelji zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila Republike Srpske.
