U Turskoj se danas održava referendum o ustavnim promjenama kojima bi se parlamentarni sustav zamijenio predsjedničkim, a time predsjedniku Recepu Tayyipu Erdoganu značajno proširile ovlasti.
Sam Erdogan kaže kako su “potrebne promjene kako bi se izbjegle prošle krhke koalicijske vlade i kako bi Turska, suočena s nizom sigurnosnih izazova, dobila na stabilnosti”. Ako predložene ustavne promjene prođu na referendumu, bit će to najveća promjena političkog sustava u suvremenoj povijesti te zemlje. Dosadašnje ankete predviđaju tijesnu utrku i potvrđuju oštru podijeljenost unutar zemlje, piše Net.hr.
Sve ankete govore da će utrka biti tijesna
Primjerice, rezultati istraživanja agencije Gezici, objavljeni u četvrtak, govore da je pristaša ustavnih promjena 51,3 posto, a protivnika 48,7 posto. Druga dva istraživanja objavljena dan ranije također daju tijesnu prednost pristašama ustavnih promjena – 51 odnosno 52 posto.
Prema postojećem ustavu, ovlasti turskog predsjednika uglavnom su ceremonijalne. No Erodgan je ipak uspio, koristeći ih do krajnjih granica, i kao predsjednik (prethodno je bio premijer) dominirati politikom zahvaljujući svojoj popularnosti i snažnoj osobnosti. Njegovi ga kritičari optužuju pak da zemlju vodi autoritarno, naročito nakon slamanja pokušaja puča u srpnju 2016.
Po novom ustavu, predsjednik države neće morati napustiti svoju političku stranku, kao što je sada slučaj, u potezu za koje oporbene stranke kažu da bi uništio bilo kakve izglede za nepristranost. Uvela bi se i funkcija potpredsjednika države, a ukinuo ured premijera.
Predsjedniku veće, a parlamentu manje ovlasti
Reformama je također predviđeno da se predsjednički i parlamentarni izbori održe zajedno 2019. te da predsjednik ima pravo na dva petogodišnja mandata, ali se u to vjerojatno ne bi računao Erdoganov postojeći mandat, što znači da bi u teoriji mogao ostati na vlasti do 2029. godine.
Ukupno je predloženo 18 amandmana. Oni, među ostalim, uključuju ukidanje funkcije premijera, što znači da bi predsjednik imenovao kabinet i imao nekoliko potpredsjednika. Parlament više ne bi nadzirao ministre, a bila bi ukinuta i i dosadašnja ovlast parlamenta da pokrene prijedlog o izglasavanju nepovjerenja ministrima.
S druge strane, broj članova parlamenta bio bi povećan s 550 na 600, a minimalna dobna granica bila bi spuštena na 18 godina.
Predsjednik bi također mogao opozvati parlament. Bili bi ukinuti i vojni sudovi, a predsjednik bi mogao imenovati četiri od trinaest sudaca u najvišem sudskom tijelu u zemlji.
Uspjeh referenduma posve će udaljiti Tursku od EU
Pravo glasa ima 55,3 milijuna birača, uključujući i dijasporu. Birališta se u većem dijelu zemlje otvaraju u osam sati po mjesnom vremenu (u 7 po srednjoeuropskom), a zatvaraju se u 17 sati (16 SEV). Brojanje glasova započet će odmah nakon zatvaranja birališta, izlaznih anketa neće biti, a očekuje se da će tijekom večeri mediji objaviti prve neslužbene rezultate.
Dužnosnici Europske unije smatraju da turski referendum neće smanjiti napetosti u odnosu te zemlje s EU, a izgledno je da bi to moglo posve uništiti kandidaturu Ankare za članstvo u Uniji koja je pregovore započela 2005. godine. Kandidaturu Turske za članstvo u EU posve bi mogla potkopati predložena odredba da se na snagu vrati smrtna kazna.
Ako Erdogan izgubi može se “očekivati vrlo žestoka i brutalna izborna kampanja, te nasilje s obje strane”, ističe jedan europski dužnosnik.
