U jednom od najvećih ruskih raketnih napada na Ukrajinu ispaljeno je jutros više od stotinu projektila, a još stotinjak bespilotnih letjelica tražilo je mete. Iz sata u sat stizali su danas podaci o poginulima. Oko 15 sati potvrđeno je šestero mrtvih. Zbog oštećenja na infrastrukturi dolazilo je do prekida u opskrbi električnom energijom i vodom, uključujući i dijelove Kijeva. Rusija je potvrdila napad i poručila da je koristila “visokoprecizno” oružje.
Tadić: Znak očaja
Napad je uslijedio u vrijeme dok Ukrajina zauzima nove teritorije u južnoj ruskoj regiju Kursk, a ruske snage napreduju na istoku Ukrajine, približavajući se prometnom čvorištu Pokrovsk. – Bio je to jedan od najvećih kombiniranih udara. Više od stotinu projektila različitih tipova i oko stotinu bespilotnih letjelica Šahed. I kao većina prethodnih ruskih napada, ovaj je jednako lukav, gađa kritičnu civilnu infrastrukturu – istaknuo je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i potvrdio da je energetski sustav pretrpio veliku štetu. Čak je i u susjednoj Moldaviji došlo do manjih poremećaja u elektroenergetskoj mreži.
– Napad ruskim raketama na ukrajinske gradove znak je očaja. Kremlj zna da je pred Rusijom duga i mračna zima. Nakon sustavnog ukrajinskog uništavanja ruske petrokemijske industrije i skladišta goriva, poput onog u Rostovu, koje gori već osmi dan, unatoč molitvama “ruskih sveštenih lica” i svim ruskim pokušajima gašenja, sada slijedi ukrajinsko sustavno uništavanje ruske električne mreže, dalekovoda i trafostanica jer jako raste ukrajinska industrija dronova. Rat doista eskalira, ali na teritoriju Rusije – kaže za Večernji list analitičar Tonči Tadić.
Poljska vojska priopćila je da su njezini ratni zrakoplovi i zrakoplovi saveznika stavljeni u stanje pripravnosti nakon ruskog napada na zapadne ukrajinske regije koje graniče s tom državom članicom NATO-a. Eksplozije su potresle i središte Kijeva. Zračne snage priopćile su da je Rusija koristila i 11 strateških bombardera TU-95 tijekom napada.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je novinarima da Rusija odgovara na nedavni upad Ukrajine u regiju Kursk. Ukrajinski premijer Denis Šmihal rekao je da Rusija nije lansirala samo bespilotne letjelice i krstareće rakete već i balističke rakete Kindžal, koje je puno teže presresti. Čini se da je to još jedan pokušaj Moskve da poremeti opskrbu energijom u zemlji uoči zime. Zelenski je pozvao zapadne saveznike da dozvole upotrebu dalekometnog oružja za gađanje ciljeva u Rusiji iz kojih se pokreću napadi. Ukrajina je, podsjetimo, pokrenula svoj prekogranični napad na regiju Kursk 6. kolovoza i pod kontrolom drži više od tisuću četvornih kilometara. Oko 10.000 elitnih ukrajinskih vojnika probilo je slabo branjene granice, zauzevši više teritorija u nekoliko dana nego što je Rusija osvojila u Ukrajini cijele godine, piše BBC.
Lukašenko gomila vojsku
Bjelorusija nastavlja gomilati svoju vojsku na granici s Ukrajinom. – Lukašenko stegovno odrađuje svoj posao po nalogu iz Kremlja: preusmjeriti pozornost Ukrajine s Donbasa i Kurska na granicu s Bjelorusijom. U usporedbi s današnjom obučenom i vrhunski naoružanom ukrajinskom vojskom Lukašenkova vojska je skupina jadnika koja u sukobu ne bi imala nikakve šanse. Bjelorusija je i inače stanovništvom četiri puta manja od Ukrajine, a Lukašenkov režim održava se samo uz rusku vojnu pomoć. Ulazak Bjelorusije u otvoreni rat s Ukrajinom na strani Rusije stvorio bi Rusima dodatne probleme jer bi se Bjelorusija u trenu našla u građanskom ratu proruskih i antiruskih snaga. Nakon Lukašenkova poraza Rusi bi dobili još 1000 kilometara granice s Bjelorusijom koju nema tko čuvati, s mogućim novim invazijama na Rusiju. Kopnena veza s Kalinjingradom bila bi presječena. Zato ne vjerujem da je Lukašenku i njegovim mentorima u Kremlju stalo do takvog sukoba ako su iole normalni. No u ove dvije i pol godine rata vidjeli smo da društvo u Kremlju vrlo loše predviđa ishode vlastitih poteza, a nikako poteze protivnika – zaključuje analitičar Tonči Tadić.
