Estonija i Latvija raznim događanjima u subotu obilježile su 30. godišnjicu od povlačenja ruske vojske iz te dvije baltičke zemlje.
U estonskom glavnom gradu Tallinnu predsjednik Alar Karis, a u latvijskoj prijestolnici Rigi njegov kolega Edgars Rinkēvičs naglasili su simbolički, politički i pravni značaj ovih događanja od prije tri desetljeća.
Oba čelnika naglasila su da bez povlačenja vojske ne bi bila moguća istinska nezavisnost ni put prema primanju u Europsku uniju i obrambeni savez NATO.
Pojedinci koji su bili uključeni u pregovore o povlačenju s Rusijom u to vrijeme spomenuli su teške i dugotrajne pregovore s Moskvom u kojima su zapadne sile, uključujući i Njemačku, također intervenirale.
Priznata je važna uloga i dalekovidnost tadašnjih čelnika Estonije i Latvije, Lennarta Merija (1929. - 2006.) i Guntisa Ulmanisa, koji su zaključili sporazume o povlačenju vojske s tadašnjim ruskim predsjednikom Borisom Jeljcinom u Moskvi.
"Psihološki, vojno, gospodarstveno, u svakom pogledu, ovo je jedan od najvažnijih događaja u postratnom vremenu, ako ne i najvažniji u baltičkim zemljama", rekao je Ulmanis, predsjednik od 1991. do 1999. godine., novinskoj agenciji dpa na svečanosti u Latvijskom ratnom muzeju u Rigi.
"Ništa nije moglo biti važnije. Tijekom moja dva predsjednička mandata, mislio sam o ovom problemu i radio na tome da u Latviji smanjim ruski utjecaj", rekao je Ulmanis.
Povlačenjem vojske privedeno je kraju pola stoljeća ruske vojne prisutnosti na Baltiku, godinu dana nakon što su se ruske snage već povukle iz Litve.
