Američki predsjednik Joe Biden u srijedu je potpisao niz izvršnih uredbi za borbu protiv klimatskih promjena, uključujući pauziranje novih koncesija nafte i plina na saveznom teritoriju i ukidanje subvencija za fosilna goriva.
Uredbe ocrtavaju zaokret američke klimatske politike. Bidenov prethodnik Donald Trump nastojao je maksimalno pojačati američku proizvodnju nafte, plina i ugljena ukidanjem regulacija i ublažavanjem ekoloških propisa.
"Po mom mišljenju, već smo predugo čekali da odgovorimo na ovu klimatsku krizu", rekao je Biden na svečanosti u Bijeloj kući i istaknuo prijetnje s kojima se nacija suočava, poput snažnih oluja, šumskih požara i suše povezanih s klimatskim promjenama.
"Ovo je slučaj u kojem se savjest i pogodnosti spajaju, gdje je suočavanje s ovom egzistencijalnom prijetnjom planetu i povećanje našeg gospodarskog rasta i prosperiteta jedno te isto. Kad razmišljam o klimatskim promjenama i odgovoru na njih, mislim na radna mjesta", dodao je Biden.
Biden je rekao da će izgradnja moderne, otporne i klimatski osviještene infrastrukture i budućnost čiste energije u SAD-u stvoriti milijune dobro plaćenih radnih mjesta.
Njegov fokus na klimatske promjene razveselio je međunarodne partnere i klimatske aktiviste, ali uznemirio naftnu industriju koja tvrdi da će ti potezi koštati SAD milijune radnih mjesta i milijarde dolara prihoda u vrijeme kad je američko gospodarstvo pogođeno pandemijom koronavirusa.
Američki posebni izaslanik za klimu John Kerry rekao je da će SAD prije međunarodnog klimatskog samita 22. travnja objaviti svoj cilj smanjena stakleničkih plinova do 2030. unutar Pariškog klimatskog sporazuma. Trump je izašao iz tog sporazuma, ali mu se Biden vratio prošli tjedan.
Kina i SAD su najveći emiteri tih plinova koje znanstvenici povezuju s globalnim zatopljenjem. Kerry je nagovijestio da će SAD surađivati s Kinom, ali da neće popuštati na drugim zabrinjavajućim pitanjima kako bi postigli klimatski napredak.
Biden je naložio Ministarstvu unutarnjih poslova da pauzira nove savezne koncesije nafte i plina na javnim zemljištima ili morskih voda "u mjeri u kojoj je to moguće" i preispita klimatske utjecaje i beneficije poreznih obveznika.
Biden je također postavio cilj da se do 2030. godine sačuva 30 posto saveznog kopna i voda radi zaštite divljih životinja i nastoji udvostručiti proizvodnju obnovljive energije od vjetra.
Uredbe utječu na velike kopnene površine u većinom zapadnim državama, kao i na površinu za bušenje u moru koja se nalazi uglavnom u Meksičkom zaljevu, što zajedno čini oko četvrtine opskrbe naftom i plinom u državi. Mjera je izazvala kritike nekih saveznih država koje ovise o prihodima od bušenja.
Biden je također naložio saveznim agencijama da "ukinu subvencije za fosilna goriva u skladu s važećim zakonom". Nije bilo jasno koje bi se subvencije mogle ukinuti prema ovom nalogu, s obzirom na to da je mnoge porezne olakšice u industriji odobrio Kongres. Biden je također rekao da će tražiti od Kongresa da zakonskim putem ukine subvencije.
"Nije vrijeme za male mjere. Moramo biti hrabri", rekao je Biden.
"Strateški motor"
John Hess, izvršni direktor energetske kompanije Hess Corp, rekao je da Bidenova administracija mora imati na umu utjecaje klimatskog programa na radna mjesta i energetsku sigurnost.
"Oni moraju shvatiti da su nafta i plin strateški motor američkog gospodarstva", rekao je Hess analitičarima s Wall Streeta.
"U puno godina u ovom poslu, ovo je najgori pad koji sam proživio i ovo neće pomoći oporavku", rekao je izvršni direktor Abraxas Petroleuma, Bob Watson, za Reuters.
Biden se također suočava s pritiskom liberala iz svoje stranke zbog agresivnih akcija protiv klimatskih promjena.
Vođa demokrata u Senatu Chuck Schumer u srijedu je pozvao Bidena da proglasi klimatsko izvanredno stanje u zemlji, opisavši taj potez "divovskim korakom u pravom smjeru" koji će omogućiti predsjedniku da iskoristi dodatne resurse za postizanje svojih ciljeva.
