Bjelorusi su u nedjelju izašli na referendum i izglasali da zemlji dopuste da stacionira nuklearno oružje i ruske snage, pokazali su rezultati, što je bio dio paketa ustavnih reformi kojima se također produžila vladavina čelnika Aleksandra Lukašenka.
Referendum je održan dok su susjedi bivše sovjetske zemlje Ukrajine na udaru ruskih vojnika, a očekuje se da će se delegacije Moskve i Kijeva sastati za pregovore na bijeloruskoj granici.
Predsjednik Centralne izborne komisije Igor Karpenko rekao je da je 65,16 posto glasača bilo za amandmane, dok je 10,07 posto glasalo protiv, javljaju ruske novinske agencije, prenosi AFP.
Prema Karpenku, odaziv birača iznosio je 78,63 posto.
Da bi stupili na snagu, amandmani moraju dobiti najmanje 50 posto glasova uz odaziv više od polovice biračkog tijela.
Lukašenko, koji je na vlasti od 1994., obećao je referendum nakon velikih demonstracija protiv njegovog spornog ponovnog izbora 2020. godine.
Izmjenom ustava Lukašenko (67) ide stopama ruskog predsjednika Vladimira Putina, koji je 2020. nadgledao glasanje o ustavnim promjenama koje su mu omogućile da ostane na vlasti do 2036. godine.
Ustavne promjene također daju imunitet bivšim čelnicima za zločine počinjene tokom njihova mandata. To osigurava predsjedniku doživotni imunitet od kaznenog progona.
Rusija je ključni saveznik Bjelorusije i prošle je sedmice Lukašenko dopustio ruskim vojnicima da koriste bjeloruski teritorij za invaziju Ukrajine sa sjevera.
Bjelorusija je naslijedila niz sovjetskih nuklearnih bojnih glava nakon raspada SSSR-a 1991., prema istraživačkom centru Nuclear Threat Initiative, koje je potom prenijela u Rusiju.
Lukašenko je prvi put iznio moguće promjene nakon što su predsjednički izbori u augustu 2020. potaknuli demonstracije bez presedana koje su naišle na brutalni obračun.
Osvojio je šesti mandat na izborima i uhapsio one koji su mu se protivili, dok je njegova glavna suparnica Svetlana Tikhanovskaya bila prisiljena potražiti utočište u susjednoj Litvaniji.
Amandmani bi vratili ograničenja predsjedničkih mandata - koje je Lukašenko prethodno odbacio - na dva petogodišnja mandata, ali bi se primjenjivali samo na sljedećeg izabranog predsjednika.
Kada bi se Lukašenko kandidovao za ponovni izbor 2025., mogao bi ostati na vlasti dodatnih deset godina.
