U Italiji će prefekt donositi odluku o protjerivanju stranaca opasnih za društvo iz zemlje. I u Njemačkoj se želi uvesti nešto slično, no to je izazvalo žestoku polemiku u njemačkoj javnosti.
Strancu koji u Italiji počini neko kazneno djelo može se oduzeti i status azilanta, a može biti i osuđen za mafijaško udruživanje ako je unutar skupine kriminalaca koji se udružuju radi počinjanja kaznenog djela.
Za ubojstvo 70 bodova
Da je Njemačka imala zakone kakvi postoje u Italiji, vjerojatno bi mogla djelovati odlučnije u slučajevima silovanja ili drugih kaznenih djela koja su počinili stranci.
Sada njemački Savezni kriminalistički ured (BKA) želi uvesti neku vrstu “bodovnog sustava” u praćenju kriminalnih djela azilanata, a za pojedina zlodjela dobivat će se određeni broj kaznenih bodova, slično kao kod prometnih prekršaja.
Za krađe, neplaćanja karte u javnom prijevozu, odnosno za prekršaj za koji nije predviđena zatvorska kazna dobivat će se jedan kazneni bod. Za kaznena djela koja predviđaju do godinu dana zatvora, kao što je dilanje droge, dobiva se 10 kaznenih bodova, a za kaznena djela za koja je predviđena dvogodišnja zatvorska kazna dobiva se 20 kaznenih bodova i tako dalje... dok bi se za ubojstva dobivalo 70 kaznenih bodova.
Onaj koji skupi 60 kaznenih bodova bit će automatski protjeran, i to bez sudske presude.
To je prijedlog koji bi se uveo u Njemačkoj i koji je otvorio žestoku raspravu o tome jesu li te mjere u skladu sa zakonom i njemačkim pravnim sustavom jer azilante ne stavlja u ravnopravan položaj s Nijemcima. Iz BKA odgovaraju kako bi te mjere spriječile da se serijski kriminalci “izvlače” zlorabeći njemački pravni sustav.
Kritičari tih mjera kažu kako je samo mali broj azilanata odgovoran za kaznena djela počinjena u Njemačkoj.
– Novom mjerom želi se identificirati serijske kriminalce i izbaciti ih iz zemlje – iznosi predsjednik BKA Holger Münch.
Projekt optimiziranja procesa izbacivanja kriminalaca stranaca bit će predstavljen na konferenciji ministara unutarnjih poslova u Magdeburgu. Zapravo u pojedinim saveznim državama različiti su zakoni koji propisuju postupanje prema imigrantima. Možda bi se tim prijedlogom ujednačile mjere prema imigrantima prekršiteljima.
Jedno od pitanja koje postavljaju kritičari najavljenih mjera jest može li se zakonski omogućiti izbacivanje imigranta prije negoli on biva osuđen. Zatim postoji i pitanje u koju državu vratiti tražitelja azila ako bi u njegovoj državi bio proganjan.
Savezna Republika, primjerice, nije deportirala ni jednog Sirijca u Siriju u kojoj traje rat. Zapravo i međunarodne konvencije štite izbjeglice od njihova izručivanja u države u kojima bi bili kažnjeni više nego u državama u kojima su počinili neki prekršaj ili ako bi bili progonjeni u njima zbog političkog djelovanja i oporbe vlastima.
Italija za primjer
No, ni među europskim državama ne postoji identičnost mjera. U Italiji je već postojao zakon prema kojem su se mogli izbacivati izbjeglice koji su počinili neko kazneno djelo.
Novi zakon o sigurnosti i imigraciji, koji je predložio ministar unutarnjih poslova Matteo Salvini, čelnik Lige, i koji bi uskoro trebao usvojiti talijanski parlament, povećava broj kaznenih djela zbog kojih bi se tražitelju azila mogao oduzeti taj status.
U kaznena djela zbog kojih bi se nekome mogao oduzeti status izbjeglice ili međunarodna zaštita ulazi sada seksualno nasilje, proizvodnja i krijumčarenje drogama, otmica, krađa i ucjena, nasilje ili otpor javnom dužnosniku (policajcu) itd. Dakle, još se više postrožuje zakon o sigurnosti i imigraciji.
Još jedna razlika između zakona o imigraciji u Njemačkoj i Italiji. Njemačka i još tri države razdvojile su kaznena djela podržavanja tajne imigracije između onih koji to čine iz humanitarnih razloga i onih koji to čine zbog zarade.
U Italiji se može podignuti optužnica i protiv, primjerice, nevladinih organizacije koje pomažu izbjeglicama u moru kao da to čine u svrhu zarade, a ne da bi spasile život izbjeglici. Tek se u procesu dokazuje je li se nekog izbjeglicu spasilo od smrti ili ga se dovelo u neku europsku državu kako bi se na toj “trgovini” zaradilo.
Potrebno je ujednačiti mnoge zakone u europskim državama kako bi se učinkovitije suzbijao kriminal i borilo se protiv ne samo krijumčara ljudima već i protiv krijumčara droge, oružja...
