Čelnici država članica EU-a okupit će se u četvrtak i petak na redovitom jesenskom sastanku na vrhu na kojem će dominirati vrtoglavi rast cijena energenata i poljsko dovođenje u pitanje primata europskog prava.
Na samitu će se također razgovarati o covidu-19, migracijama, digitalnoj transformaciji, trgovini i vanjskim odnosima. Sastanak počinje u četvrtak popodne raspravom o cijenama energije, koja sve više postaje temom broj jedan kako u Europi tako i u svijetu.
“Razmotrit ćemo što se može učiniti na razini EU-a i razini nacionalnih država, u smislu kratkoročnih olakšica za one koji su najviše pogođeni kao i u pogledu srednjoročnih i dugoročnih mjera”, kaže se u pozivnom pismu predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela upućenog čelnicima 27 država članica.
Očekuje se da će sa sastanka državama članicama biti upućen poziv da što bolje iskoriste niz kratkoročnih mjera za pomoć najranjivijima, a koje je prošli tjedan predložila Komisija.
Komisija je prošli tjedan sugerirala da države članice daju prioritet ciljanim mjerama za pomoć siromašnim kućanstvima i malim poduzećima, poput potpore siromašnijim stanovnicima u plaćanju računa, privremenoj odgodi plaćanja, privremenim smanjivanjem poreza i trošarina.
Komisija je pozvala države članice da u tu svrhu iskoriste dodatnih 10,8 milijardi eura prihoda u prvih devet mjeseci ove godine koje su dobile u okviru sheme za trgovanje emisijama stakleničkih plinova (ETS). U odnosu na isto razdoblje prošle godine, prihodi od trgovine emisijama veći su za 10,8 milijarde eura.
Što se tiče pristupa kako se suočiti s rastom cijena energenata, države članice su podijeljene na one koje zagovaraju odlučnije djelovanje na razini EU-a poput Italije i Španjolske i onih koji nerado interveniraju na tržištu poput Njemačke.
Rast cijena energije zabrinjava i zbog mogućeg usporavanja gospodarskog oporavka od pandemije koronavirusa i mogućnosti jačanja otpora građana prema europskoj zelenoj tranziciji, ključnoj politici EU-a. Postavlja se i osjetljivo političko pitanje ovisnosti EU-a o ruskom plinu.
Iako je na razini EU-a dogovoren cilj da Europa do 2050. godine postane klimatski neutralni kontinent, što podrazumijeva prestanak korištenja fosilnih goriva, još uvijek je jak otpor tome, a sadašnji rast cijena energije mogao bi taj otpor i pojačati. Poljska, koja uvelike ovisi o ugljenu, već je zatražili da se taj cilj revidira. Dio zemalja, među njima i Hrvatska, zauzima se za jače okretanje EU-a nuklearnoj energiji kao učinkovitom načinu borbe protiv klimatskih promjena i za dekarbonizaciju. Tu je i pitanje korištenja prirodnog plina kao tranzicijskog rješenja prema čistoj energiji na koje EU mora pronaći odgovor.
Polako se nazire da bi pitanje zelene tranzicije moglo ponovno podijeliti Uniju na istok i zapad, slično podjelama u pogledu pristupa migracijama.
Pitanje nadređenosti europskog prava
Predsjednik Europskog vijeća uvrstio je to pitanje, koje je potegnuo poljski ustavni sud koji nedavno osporio da u nekim elementima europsko pravo nije nadređeno poljskom ustavu.
Predsjednik Europskog vijeća htio je izbjeći to pitanje, ali je promijenio mišljenje nakon što je nekoliko čelnika najavilo da će o tome govoriti tijekom radne večere.
Novi trenutak u sporu s Poljskom predstavlja odluka Europskog parlamenta koji je u četvrtak odlučio pokrenuti pravni postupak protiv Komisije zato što nije pokrenula Mehanizam uvjetovanosti vladavinom prava, koji je uspostavljen početkom ove godine radi zaštite financijskih interesa EU-a.
Predsjednik Europskog parlamenta David Sassoli je u četvrtak nakon što je odbor za pravna pitanja preporučio tužbu, a što je podržalo vodstvo Europskog parlamenta, naložio pravnoj službi da pripremi tužbu protiv Europske komisije jer nije iskoristila uredbu o uvjetovanosti, koja omogućava suspenziju isplata iz europskog proračuna državi članici koja u kojoj je ugrožena vladavina prava.
Uredba o Mehanizmu uvjetovanosti vladavinom prava bila je jedna od glavnih poteškoća kada se dogovarao sadašnji sedmogodišnji proračun i plan za oporavak od koronakrize.
Poljska i Mađarska su se protivile da se isplata europskih sredstava uvjetuje vladavinom prava, ali je na kraju postignut kompromis, politički dogovor na razini šefova država ili vlada, da se taj mehanizam neće koristiti dok se o tome ne očituje Sud EU-a. Mađarska i Poljska iznijele su to pitanje pred Sud EU-a, ali je teško reći kada bi o tome mogao donijeti odluku.
Tijekom radne večere u četvrtak čelnici će razgovarati o trgovini i vanjskim odnosima, a u petak drugi dan samita, raspravljat će o migracijama i digitalnoj agendi.
