Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošloga tjedna oštro pale drugi tjedan zaredom, i to za više od 6 posto, što je posljedica rasta zaliha goriva u svijetu zbog sporog oporavka potražnje na razine prije koronakrize.
Cijena barela na londonskom tržištu prošloga je tjedna pala 6,6 posto, na 39,83 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 6,1 posto, na 37,33 dolara.
Tako je barel pojeftinio drugi tjedan zaredom i to zbog niza signala koji upućuju na preveliku globalnu ponudu nafte. Naime, Saudijska Arabija i Kuvajt snizili su službenu prodajnu cijenu nafte azijskim kupcima, američke zalihe rastu, a trgovci ponovno zakupljuju brodove radi skladištenja nafte.
Broj zaraženih koronavirusom i dalje raste u 58 država svijeta, a u nedjelju je, po podacima Svjetske zdravstvene organizacija, zabilježeno rekordno povećanje broja zaraženih, za više od 307.000.
Američke burze potonule su drugi tjedan zaredom jer niz ekonomskih pokazatelja sugerira da će gospodarski oporavak od pandemije biti težak i dugotrajan.
"Financijska tržišta nastavljaju diktirati tempo, uključujući i na naftnom tržištu. Strah od prekomjerne ponude pridodao je ukupnoj neizvjesnosti", ocjenjuju analitičari Commerzbanke.
U SAD-u su zalihe nafte porasle prošloga tjedna za 2 milijuna barela, jer su rafinerije postupno pokretale svoju proizvodnju nakon uragana u Meksičkom zaljevu.
Trgovci, pak, počinju ponovno zakupljivati tankere za pohranu sirove nafte i dizela, što je još jedan znak prekomjerne ponude uslijed sporog gospodarskog oporavka budući da pandemija još traje.
Ovih dana, pak, Saudijska Arabija i Kuvajt snizili su svoje službene cijene sirove nafte za Aziju s rokom isporuke u listopadu, što je još jedan signal slabe potražnje.
O rastu globalnih zaliha vjerojatno će se razgovarati i na sastanku Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njezinih saveznika 17. rujna, iako analitičari procjenjuju da će naglasak biti na striktnom poštivanju postojećeg sporazuma o smanjenju ponude, a ne novim proizvodnim rezovima.
Naime, OPEC i njegovi saveznici od kolovoza su povećali proizvodnju. Prema prijašnjem dogovoru, od svibnja do srpnja njihova proizvodnja je bila smanjena za 9,7 milijuna barela dnevno ili oko 10 posto ukupne globalne ponude, a od kolovoza do kraja godine smanjenje će se kretati oko 7,7 milijuna barela dnevno.
U travnju su zbog koronakrize cijene nafte potonule na najniže razine u posljednjih 20-ak godine. No kasnije su nadoknadile velik dio tih gubitaka, zahvaljujući golemim fiskalnim i monetarnim poticajnim mjerama u najvećim svjetskim gospodarstvima, što je potaknulo oporavak gospodarskih aktivnosti, a time i potražnju za naftom.
No u posljednja dva tjedna cijene su nafte znatno pale jer je oporavak globalnog gospodarstva usporen.
