Dok su hodali poljima smještenima u okolici Yorkshirea na sjeveru Engleske, James Spark i Mark Didlick začuli su, kao i toliko puta do sada, visokofrekventni zvuk u slušalicama. To je bio jasan znak da se ispod njih nešto nalazi. S obzirom na to da se ta dvojica Britanaca već godinama profesionalno bave “lovom” na različite stare predmete i artefakte, uglavnom one koje datiraju iz rimskog doba, i ovoga puta naletjeli su na jedan takav ulov, samo što ih je obojicu njegova vrijednost itekako iznenadila.
Naime, otprilike metar ispod zemlje pronašli su malenu, 13 centimetara visoku bistu rimskog cara Marka Aurelija, metalni visak, dršku za nož u obliku konja i figuricu boga Marsa.
Aparat za 2000 eura
– Isprva smo mislili da ćemo biti sretni ako za to sve uspijemo dobiti 15 tisuća funti, i to u najoptimističnijim procjenama. Predmeti su bili dobro očuvani, što nije mala stvar s obzirom na to da su stari otprilike 1900 godina. Odnijeli smo ih na procjenu aukcijskoj kući s kojom inače surađujemo, a oni su nam se javili nakon nekoliko dana i obavijestili nas da već sada imaju neslužbenu ponudu od čak 90 tisuća eura, i to samo za bistu Marka Aurelija. S obzirom na to da se četiri predmeta prodaju zajedno, kako stvari za sada stoje, otići će za minimalno 100 tisuća eura – kazao je Spark. Da se doista radi o vjerodostojnim pronalascima, potvrdio je i Britanski muzej prijenosnih antikviteta u kojem će predmeti biti i izloženi u dva navrata, jednom krajem travnja, a drugi put početkom svibnja, i to kako bi ih potencijalni kupci mogli razgledati prije održavanja aukcije. Na kraju će dvojica lovaca na antikvitete dobiti otprilike 40 posto od ukupne vrijednosti predmeta jer prema britanskom zakonu polovicu iznosa moraju dati vlasniku zemlje na čijoj su parceli predmete pronašli, a svoj dio uzet će i aukcijska kuća.
Ta dvojica Britanaca danas se kolokvijalno među arheolozima nazivaju i metal-detektorašima, a nisu njih dvojica jedini koji se time bave. Riječ je o nekoj vrsti hobija koji je zbog svoje popularnosti već prerastao i u pravu profesiju u kojoj se vrti ozbiljan novac, a detektoraši nisu rijetka pojava ni na području Hrvatske. Stvar je zapravo vrlo jednostavna. Najprije se oboružaju prijenosnim detektorima metala koji su danas sve dostupniji, može ih se naći već za dvije do tri tisuće eura, dok oni malo bolji ipak koštaju poput automobila, čak desetak tisuća eura. Kad detektor ispusti zvuk, oni prema njegovu intenzitetu ili tonu, razlikuju koliko je pronađeni metal duboko ispod zemlje.
Je li država oštećena?
Tada počnu kopati, što ponekad završi pronalaskom bezvrijednog komada metala, ali vrlo često se nađu i kovanice iz davnog vremena ili vrijedan nakit iz prapovijesti. Cijene se kreću od 20 eura za rimski novčić, preko 300 kuna za kopču sličnu brošu, do nekoliko tisuća kuna za zlatni nakit ili očuvanu posudu. Kolekcionari predmet plaćaju onoliko koliko je on vrijedan za njihovu kolekciju, a što je često individualna procjena. No budući da je sve pronađeno ispod površine zemlje u vlasništvu države, šetači prirodom s detektorom metala državu godišnje opelješe ponekad i za milijunske iznose.
Broj od 1400 članova u Facebook grupi “Udruga detektorista Hrvatske” i njih 2300 u “Association Balkan Imperium… Metal Detecting” dokazuju da taj hobi ide uzlaznom putanjom. Ipak, Ministarstvo kulture i medija nema potpisane ugovore o suradnji s udrugama koje se bave uporabom detektora metala. Zbog toga svi oni djeluju u nekoj vrsti ilegale.
