Diplomatski rat između Rusije i zapadnih zemalja koji je izbio nakon trovanja bivšeg dvostrukog špijuna Sergeja Skripala i njegove kćeri Julije u Salisburyju nije viđen od vremena hladnog rata.
Velika Britanija donijela je odluku o izgonu 23 ruska diplomata iz Londona, a Moskva je odgovorila izgonom 23 britanska diplomata, zabranom rada British Councila (organizacije za kulturu i izobrazbu) i povlačenjem odobrenja za otvaranje britanskog generalnog konzulata u Sankt Peterburgu. U rusko ministarstvo vanjskih poslova pozvan je britanski veleposlanik, piše agencija Itar-Tass.
Kontroverzne okolnosti
– Potpuno je vjerojatno da je zapovijed da se upotrijebi nervni otrov protiv bivšeg ruskog špijuna stigla izravno od Vladimira Putina – kazao je britanski ministar vanjskih poslova Boris Johnson. Nije htio optužiti Rusiju, nego samo njezina predsjednika misleći da će to uvjeriti Ruse da na izborima za novog ruskog predsjednika danas ne biraju Putina.
Johnson je inzistirao na tome da je Putin odlučio upotrijebiti nervni otrov “na ulicama Velike Britanije prvi put nakon Drugog svjetskog rata”.
No ruski predstavnik u Organizaciji za zabranu kemijskog oružja (OPAC) Aleksandar Šulgin izjavio je za rusku agenciju Interfax da je nervni otrov mogao biti proizveden u Velikoj Britaniji ili Sjedinjenim Američkim Državama. U međuvremenu je britanski Scotland Yard obznanio da je uzrok smrti Nikolaja Gluškova, koji je pronađen mrtav u Londonu, bilo gušenje. Otvorena je istraga o njegovu ubojstvu. Gluškov je bio bivši poslovni suradnik oligarha Borisa Berezovskog, koji je kritizirao Vladimira Putina i umro 2013. godine u kontroverznim okolnostima. Analitičari ruskih zbivanja smatraju da cijeli diplomatski rat s Moskvom ne samo što neće naškoditi Putinu, nego će mu donijeti još više glasova. Premda je predviđeno da se 8. travnja održi drugi krug predsjedničkih izbora ako u prvom ne bude pobjednika, malo tko drži da će se morati ponovno glasovati. Ruski izborni sustav nalikuje francuskom u kojem se također bira predsjednika u dva kruga.
Kasino na izborima
Do 2012. godine Rusi su svojeg predsjednika birali svake četiri godine, a onda je predsjednički mandat produljen na šest godina. Tada je Putin prošao u prvom krugu sa 63,6 posto glasova, a danas bi mogao dobiti čak i više.
Glavni njegov takmac, mladi aktivist Aleksej Navalni, utemeljitelj Stranke napretka, optužen je za korupciju i zabranjeno mu je kandidirati se na izborima. Nekad jaki ruski KP u posljednjih 20 godina vodi Genadij Zjuganov i, nakon što je 1996. godine bio nadomak pobjedi protiv Jeljcina, doživljava stalne poraze.
Na stranačkom kongresu u prosincu 2017. godine za kandidata je izabran Pavel Grudinin. Liberalna stranka ponovno kandidira Vladimira Žirinovskog, a nezavisna kandidatkinja Ksenija Sobčak, bivša TV voditeljica koja ruske izbore zove “kasinom s namještenim rezultatom”, kaže da je zabrinuta za sigurnost, ali i pita se: “Što moramo činiti? Živimo u zemlji u kojoj je opasno voditi politiku. To je rezultat 18-godišnjeg života s vlašću Putina”.
