Državno odvjetništvo (DORH) izvijestilo je u petak da će analizirati presudu kojom je Haaški sud u četvrtak Vojislava Šešelja oslobodio odgovornosti za ratni zločin u Hrvatskoj, a nakon toga će odlučiti hoće li protiv njega u Hrvatskoj pokrenuti postupak.
Na novinarske upite vezane za tu nepravomoćnu presudu Državno odvjetništvo je odgovorilo da je u Hrvatskoj 2002. podignuta optužnica protiv desetorice okrivljenika, uključujući i Šešelja, zbog ratnog zločina protiv civila, ali je postupak protiv Šešelja u Hrvatskoj prekinut pošto ga je, zbog istog nedjela, optužio i Haaški sud koji na temelju propisa, uključujući i Ustavni zakon, ima primat u vođenju postupka.
"S obzirom na to da je optužnica Tužiteljstva Međunarodnoga kaznenog tribunala za bivšu Jugoslaviju nekoliko puta mijenjana, Državno odvjetništvo će izvršiti analizu nepravomoćne presude radi usporedbe inkriminacije u toj presudi i zločina za koje se okrivljenog Šešelja tereti u Hrvatskoj, a radi eventualnog daljnjeg postupanja", izvijestio je DORH.
Šešelj je optužen u Hrvatskoj nakon istrage koju je protiv njega i ostalih optuženika na zahtjev Državnog odvjetništva pokrenuo u siječnju 1995. Županijski sud u Osijeku. Tada je sud naredio da se protiv svih okrivljenika izda tjeralica. Istom optužnicom, uz Šešelja, teretilo se i Veljka Kadijevića, Blagoja Adžića, Zvonka Jurjevića, Božidara Stevanovića, Životu Panića, Milu Mrkšića, Veselina Šljivančanina, Miroslava Radića i Gorana Hadžića.
Optužnica protiv Šešelja i ostalih podignuta je na vukovarskome Županijskom sudu, a spis je rješenjem Vrhovnog suda od 4. travnja 2007. premješten na Županijski sud u Osijeku.
Tom se optužnicom desetorica okrivljenika terete zbog ratnog zločina protiv civila, ratnog zločina protiv ranjenika i bolesnika, ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika i ratnog zločina uništavanja kulturnih i povijesnih spomenika, izvijestilo je Državno odvjetništvo u rujnu 2007.
Optužnica obuhvaća kaznena djela počinjena na području grada Vukovara i u Općoj bolnici u Vukovaru te na poljoprivrednom dobru Ovčari i u skladištima poduzeća "Velepromet" na Sajmištu, odakle su odvođeni u logore diljem Srbije.
Šešelja se kao zapovjednika paravojnih četničkih postrojba "Beli orlovi", koje su bile pridružene i podređene zapovjedništvu postrojba tzv. JNA, s ostalim okrivljenicima teretilo da su izravno zapovijedali i izvršavali zapovijedi o borbenom djelovanju prema Vukovaru, koji su branili malobrojni pripadnici Zbora narodne garde i Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, s namjerom da branitelje pokore, a grad unište i osvoje.
Na grad je, prema optužnici, djelovano masovno i bez izbora ciljeva iz svih vrsta raspoloživoga streljačkog oružja, minobacača, topova, haubica i višecjevnih bacača raketa svih vrsta i promjera, pri čemu je ispaljeno nekoliko stotina tisuća projektila, svakodnevno je izvođeno neselektivno bombardiranje iz zrakoplova Ratnog zrakoplovstva tzv. JNA, a borbeno je djelovano i s brodova Riječne ratne flotile iz sastava tzv. JNA, što je imalo posljedicu - pogibiju mnogobrojnih civila.
Takvim djelovanjem potpuno je razoren i uništen Vukovar sa svim kulturnim, povijesnim, vjerskim i gospodarskim objektima te stambenim zgradama, a među njima i dvorac Eltz iz 1749. godine, Radnički dom iz 1897., Gradski magistrat iz 1818. godine, zgrada Županije srijemske iz 1777. , katolička crkva sv. Filipa i Jakova iz 1730. godine sa samostanom te kapela sv. Ivana Nepomuka i crkva sv. Roka iz 1740. godine.
Nakon što je Vukovar pao u ruke okupacijskih snaga 18. studenoga 1991., veći dio zarobljenih pripadnika Zbora narodne garde, Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske te ranjenika koji su bili u Općoj bolnici masovno su zlostavljani i ubijani, a ostali su odvedeni na poljoprivrednu ekonomiju Ovčaru, gdje su pobijeni.
