Europska komisija je u utorak pokrenula javnu raspravu o reformi fiskalnih pravila, koja među inim propisuju granice proračunskog deficita i javnog duga, a koja su zbog suočavanja s posljedicama pandemije koronavirusa suspendirana do kraja 2022. godine.
Pandemija koronavirusa dovela je do dosad nezabilježenog stezanja gospodarskih aktivnosti tijekom 2020. godine.
Duboka recesija primorala je države članice na snažan fiskalni odgovor zbog čega je znatno porastao proračunski deficit i javni dug u svim državama članicama.
Komisija je u veljači prošle godine suspendirala pravila Pakta o stabilnosti i rastu koja ograničavaju proračunski deficit na tri posto BDP-a i javni dug na 60 posto BDP-a, a u ožujku ove godine suspenzija je produljena do kraja 2022. godine kako bi se zemljama članicama omogućilo da fiskalnim mjerama pomažu gospodarstvo.
Pravila o ograničavanju deficita i javnog duga i prije krize kritizirana su u južnim članicama EU-a kao previše restriktivna, a pogotovo sada kada su potrebne goleme javne investicije za provedbu Zelenog plana i u održivi oporavak gospodarstva.
S druge strane, tzv. “fiskalni jastrebovi”, skupina zemalja u kojoj su najglasnije Nizozemska i Austrija, nisu sklone ublažavanju ograničenja i labavljenju fiskalne discipline. Stoga se očekuje ponovno otvaranje žestokih sukoba između sjevera i juga EU-a.
“Kriza je neke izazove učinila još vidljivijima: veći deficiti i javni dug, još veće razlike i nejednakosti te potrebu za još više investicija. Potrebna su nam pravila ekonomskog upravljanja koja se mogu nositi s tim izazovima”, izjavio je izvršni potpredsjednik Komisije za gospodarstvo Valdis Dombrovskis.
On ističe potrebu za smanjenjem javnog duga u zemljama članicama, ali da to treba napraviti na "održiv način".
Komisija želi saslušati mišljenja svih dionika u javnoj raspravi, a potom će, bude li rasprava išla u tom smjeru predložiti moguće promjene pravila kako bi se o njima postigao dogovor prije isteka odredbe o odstupanju od fiskalnih pravila, to je jest do početka 2023.
