Potrošnja biogoriva u EU trebala bi se smanjiti nakon 2023. godine jer fosilna goriva polako izlaze iz cestovnog prometa, a uvoz palminog ulja mogao bi se strmoglaviti pod utjecajem strožih propisa o zaštiti okoliša, procjenjuje Europska komisija.
Potrošnja biodizela u EU dosegnut će najvišu razinu 2023. godine, kada će iznositi 18,9 milijardi litara, a do 2031. spustit će 24 posto, na 14,3 milijarde litara, navodi EK u prognozama za poljoprivredu u razdoblju od 2021. do 2031. godine.
Smanjit će se i potrošnja bioetanola, za osjetno blažih 10 posto, na 6,4 milijarde litara u 2031., budući da se ne koristi samo kao gorivo već i u druge svrhe, ističu u EK. Najvišu će razinu potrošnja također dosegnuti 2023. godine kada će iznositi 7,1 milijardu litara, procjenjuju.
Smanjena potrošnja biodizela najviše će utjecati na upotrebu palminog ulja, zbog strožih kriterija održivosti, dok bi upotreba uljane repice trebala ostati stabilna u idućih 10 godina i činiti oko polovine sirovine za proizvodnju tog goriva, izračunali su u Bruxellesu.
Prema Direktivi EU o obnovljivoj energiji, goriva na bazi palminog ulja trebala bi postupno izaći iz upotrebe do 2030., budući da je proizvodnja palminog ulja izaziva prekomjerno krčenje šuma, podsjeća Reuters.
Uvoz palminog ulja u EU trebao bi se do 2031. smanjiti na četiri milijuna tona, sa 6,5 milijuna tona u 2021., a najveći dio tog pada bit će povezan sa smanjenom potražnjom za biodizelom, priopćila je Komisija.
EU bi trebao zadržati status neto uvoznika biogoriva, ali će uvoz biodizela vjerojatno dodatno ograničiti kompenzacijske carine na uvoz iz Argentine i Indonezije.
U proizvodnji etanola glavna će sirovina po procjeni EK i dalje biti kukuruz, s udjelom od oko 44 posto, dok će se upotreba pšenice smanjiti, ona ostalih žitarica i šećerne repe ostati gotovo nepromijenjena.
