Već krajem ove godine u EU bi se moglo uvesti više reda kad je riječ o podrijetlu meda, za koji potrošači uopće nisu sigurni čiji je i kakvog je sastava, a do kraja 2022. riješiti i problem podrijetla sirovine u određenim prehrambenim proizvodima, kojima se u imenu sugerira da su, primjerice, domaći, hrvatski, a dešifriranjem sitnih slova na deklaraciji pokaže se da su tvrdnje daleko od istine.
Priopćila je to na konferenciji za novinare eurozastupnica Biljana Borzan ističući kako su odbori Europskog parlamenta jučer glasovali o EU strategiji “Od polja do stola”, kada su izglasani i njezini amandmani za izmjene EU zakona po pitanju označavanja podrijetla hrane, poput meda i suhomesnatih proizvoda.
Građani bi tako bili informiraniji pri donošenju odluka o kupnji hrane, pogotovo ako preferiraju domaće. Usto bi se smanjio i prostor za “lov u mutnom” i dvojbene marketinške prakse te promovirali hrvatski proizvodi i sirovine, poručila je Borzan zahvalivši umirovljenoj zastupnici Ruži Tomašić, koja je supotpisala njezine amandmane i osigurala joj glasove desnih zastupnika u EP-u.
Krivotvoreno 20% meda
– Trenutačna pravila omogućuju korištenje oznake da je neki med dobiven miješanjem meda proizvedenog u EU i meda koji nije proizveden u EU ili mu je podrijetlo iz EU, bez navođenja omjera ili zemlje podrijetla. U praksi to znači da proizvod koji ima 1% europskog i 99% kineskog meda može biti označen kao “mješavina EU i ne-EU meda”, a jednako i kad su omjeri obrnuti – tvrdi Borzan.
Gotovo polovica meda na europskom tržištu uvozi se iz Kine, a istraživanja su pokazala da je 20% uvoznog meda krivotvoreno te sadrži ilegalne dodatke poput šećernog sirupa, koji služe za povećanje količine.
– Kako bismo zaštitili građane od prijevare, a naše proizvođače od nelojalne konkurencije, moramo promijeniti sustav uvođenjem označavanja točne zemlje podrijetla ili omjera u mješavini meda. EU strategija “Od polja do stola” idealna je prilika da se to napravi, no EK to nije uvrstio u mjere. Izglasavanjem mog prijedloga Parlament je taj propust ispravio, a kako je Slovenija med uvrstila i među prioritete svog predsjedanja EU – što podržava i većina država članica u Vjeću EU – očekuje se da će EK do kraja 2021. predstaviti planirane zakonske promjene za med – izvijestila je SDPova europarlamentarka.
Za deklaraciju treba povećalo
Što se tiče prijedloga da se proširi obveza označavanja zemlje podrijetla za prehrambene proizvode na kojima je sada dovoljna oznaka “proizvedeno u EU”, navođenje točne zemlje podrijetla trenutačno je obvezno samo za proizvode poput svježeg i zamrznutog mesa, ribe i jaja.
– I za mlijeko i mliječne proizvode te meso u mesnim prerađevinama također bi se trebala navoditi točna zemlja podrijetla. Na tržištu nalazimo proizvode čija pakiranja “vrište” domaće, hrvatsko, jadransko, slavonsko..., a u njima glavni sastojci uvozni. Jedini način da potrošač to shvati jest da pročita deklaraciju na poleđini, na kojoj je propisana veličina slova takva da vam treba povećalo – upozorava eurozastupnica.
Istraživanja pokazuju kako su takve prakse česte kada se radi o maslinama, začinima, suhomesnatim proizvodima i konzerviranoj ribi.
– Nije mi cilj ograničiti proizvođačima pravo na izbor sirovina, već povećati vidljivost oznake podrijetla proizvoda i sastojaka, da kupac lakše dobije punu informaciju. Izmjene zakona očekujemo sljedeće godine i EK ne treba izmišljati toplu vodu – kazala je Borzan.
U završni tekst Izvješća u okviru EU strategije “Od polja do stola” ušla je i većina od 17 predloženih amandmana Tonina Picule, zamjenskog člana Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj. Picula upozorava na borbu protiv malverzacija i nelegitimnih postupaka na tržištu i opskrbnom lancu prehrambenih proizvoda stavljajući naglasak na potrebu prepoznavanja i istrage takvih dvojbenih aktivnosti.
Usvojen je i njegov amandman kojim se prepoznaje važnost svježe organske hrane koja se konzumira lokalno, na dobrobit zdravlja potrošača, ali i okoliša, a nastavno na nedavne Piculine aktivnosti u borbi za priznanje prošeka na razini EU izglasan je i amandman kojim se ističe uloga EU sustava mjerenja kvalitete za oznake zemljopisnog podrijetla.
