Finske vlasti su u prosincu 2024. godine zaplijenile tanker Eagle S, pod sumnjom da je oštetio podmorski energetski kabel i telekomunikacijske kabele između Finske i Estonije. Ovaj događaj, koji uključuje brod navodno dio ruske "flote iz sene", otvorio je novo poglavlje u napetim odnosima između Rusije i Zapada, s potencijalnim dalekosežnim posljedicama za pomorski promet i energetsku sigurnost u Baltičkom moru.
Podsjetimo, dana 25. prosinca 2024., Eagle S, tanker pod zastavom Cookovih otoka, našao se u središtu istrage finskih vlasti. Sumnja se da je brod, vukući sidro po morskom dnu, oštetio EstLink 2, energetski kabel koji povezuje Finsku i Estoniju, kao i nekoliko telekomunikacijskih kabela. Finska policija je pronašla trag sidra koji se protezao desecima kilometara duž morskog dna, što je dodatno pojačalo sumnje. Finske kompanije Fingrid i Elisa, te estonska kompanija Elering, koje su vlasnici oštećenih kabela, podnijele su zahtjev za zapljenom broda na temelju odgovornosti za štetu. Helsinški okružni sud, djelujući kao pomorski sud, odobrio je zahtjev, utvrdivši vjerojatnost postojanja pomorskih prava potraživanja. Zapljena je na snazi do daljnjega.
Finski carinski službenici vjeruju da je Eagle S dio takozvane "flote iz sjene" – flote starijih tankera koji se koriste za zaobilaženje sankcija na prodaju ruske nafte. Brod je prevozio 35.000 tona bezolovnog benzina i dizela, a njegova zapljena naglašava napore Europske unije da spriječi kršenje sankcija uvedenih Rusiji nakon invazije na Ukrajinu. Iako je teret podložan sankcijama, finske vlasti su izjavile da posada ne može biti optužena za namjerno kršenje sankcija, jer je brod ušao u finske teritorijalne vode na zahtjev finskih vlasti. Caravella LLC FZ, tvrtka iz Ujedinjenih Arapskih Emirata koja je vlasnik Eagle S-a, osporava nadležnost Finske, tvrdeći da se navodna šteta dogodila izvan finskih teritorijalnih voda. Pravni zastupnik tvrtke, Herman Ljungberg, izjavio je da bi tvrtka mogla čak i napustiti tanker.
Al Jazeera izvještava da je finski sud odbio zahtjev za puštanjem broda, a vlasnici tereta također planiraju tražiti njegovo oslobađanje. Prema izvješću Politica, Ljungberg je izjavio: - Ako nitko ne želi preuzeti odgovornost za brod, on će jednostavno ostati tamo gdje jest... Možda će na kraju potonuti. Devet od 24 člana posade, koji su državljani Gruzije i Indije, dobilo je zabranu napuštanja zemlje, dok osam članova posade ostaju osumnjičeni u istrazi.
Incident s tankerom Eagle S događa se u kontekstu povećanih napetosti u Baltičkom moru, obilježenom nizom incidenata s oštećenjem podmorske infrastrukture od početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine. NATO je najavio jačanje svoje prisutnosti u regiji, a europski političari sve češće povezuju ove incidente s ruskom "hibridnim ratom" protiv Zapada. Incident je, prema Politicu, "izazvao valove" diljem Europe. Europske zemlje, uključujući i Estoniju, razmatraju mehanizme za pooštravanje inspekcija i omogućavanje zapljene tankera koji prevoze rusku naftu kroz Baltičko more. Kao argumenti se navode ekološki rizici, s obzirom na to da se "flota iz sjene" uglavnom sastoji od starijih tankera sklonih kvarovima, te potencijalne prijetnje podmorskoj infrastrukturi. Razmatraju se opcije korištenja međunarodnog prava o ekološkim prijetnjama ili piratstvu, kao i ažuriranje nacionalnog zakonodavstva. Estonski ministar vanjskih poslova, Margus Tsahkna, izjavio je: "Moramo poduzeti sve potrebne mjere kako bismo osigurali da se poštuju međunarodne sankcije i zaštitila naša kritična infrastruktura."
Baltičko more je ključno je za trgovinu, a brodovi natovareni ruskom naftom kroz Finski zaljev i Baltičko more usmjeravaju se prema svjetskim oceanima preko Sjevernog mora. Kako bi se sve to ublažilo pa i stopiralo razmatra se nekoliko opcija: Osim nadolazećih prijedloga EU-a da stavi na crnu listu 74 tankera iz flote u sjeni, nordijske i baltičke zemlje posebno raspravljaju o tome kako legalno započeti sa zapljenom. Smatraju da bi vlasti mogle zaplijeniti brodove koji ugrožavaju lokalni okoliš, predlaže se da bi vlasti mogle primijeniti zakone o piratstvu kako bi zaplijenile brodove koji prijete kritičnoj podmorskoj infrastrukturi. Zemlje razmatraju i zajedničko nametanje novih nacionalnih zakona koji bi olakšali zapljenu brodova. To bi moglo uključivati obavezu da tankeri u Baltičkom moru koriste popis pouzdanih osiguratelja.
