Nakon što su ruski, ali i zapadni lideri u više navrata od početka rata u Ukrajini upozoravali na mogućnost od izbijanja nuklearnog rata, čini se da se zanimanje javnosti za države koje važe za nuklearne sile, ali i njihov arsenal oružja dodatno poraslo.
Među visokim dužnosnicima koji su u više navrata upozoravali na mogućnost od izbijanja nuklearnog rata, za sada prednjači ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov. Sličnog stava bio je i Zapad, koji je upozoravao da će u slučaju da ih Rusija napadne nuklearnim oružjem, reagirati trenutno.
Kao stalna prijetnja po sigurnost svijeta je i Sjeverna Koreja, koja je nedavno poslije višegodišnje pauze počela s testiranjima, pišu Nezavisne novine.
“Nuklearne snage naše Republike moraju biti spremne da izvrše svoju odgovornu misiju i odvraćanje u bilo kojem trenutku”, naglasio je nedavno lider te zemlje Kim Jong Un.
Iako su posljednjih dana češće izjave u kojima lideri kažu da sumnjaju da će Rusija upotrijebtii nuklearno oružje, nije loše da se još jednom podsjetimo koje sve države važe za nuklearne sile i kakvim to oružjem raspolažu.
Države za koje se zna da imaju nuklearno oružje su Rusija, SAD, Kina, Francuska, Velika Britanija, Pakistan, Indija, Izrael i Sjeverna Koreja.
Prema posljednjim procjenama, koje datiraju iz listopada prošle godine procjenjuje se da na svijetu postoji oko 13.000 nuklearnih bojevih glava koje su u rukama deset zemalja.
Na vrhu popisa koji je objavila Federacija američkih znanstvenika, svakako su i dijve najveće vojne sile Rusija i SAD koje zajedno posjeduju oko 90 posto ukupnog nuklearnog oružja, ili u brojkama oko 12.000 bojevih glava, dok su preostalih 1.000 podijeljene između preostalih osam država.
Rusija, prema ovim podacima, posjeduje 6.257 nuklearnih bojevih glava, dok SAD ima nešto manje, točnije njih 5.600. Na trećem mjestu je očekivano Kina sa 350, a odmah iza nje je Francuska sa 290 bojevih glava.
Zatim slijedi Velika Britanija sa 225, Pakistan sa 165, Indija sa 160, Izrael sa 90, dok je na posljednjem mjestu Sjeverna Koreja sa 45 nuklearnih bojevih glava.
Od 12.700 nuklearnih glava u svijetu, više od 9.400 se nalazi u vojnim zalihama i većina je prikačena na projektile, avione, brodove i podmornice. Preostale glave su “umirovljene”, ali su još uvijek relativno netaknute i čekaju da budu demontirane.
Od 9.440 nuklearnih glava u vojnim zalihama, oko 3.730 je raspoređeno u operativnim snagama (na raketnim ili bombarderskim bazama). Od toga, oko 2.000 američkih, ruskih, britanskih i francuskih bojevih glava je u stanju pripravnosti, spremnih za upotrebu u kratkom roku.
Točan broj nuklearnog oružja u posjedu svake zemlje je strogo čuvana državna tajna, tako da procijene koje su iznesene u ovom istraživanju treba uzeti s rezervom. Većina država koja posjeduje ovu vrstu naoružanja u biti ne daje informacije o količini svojih zaliha. Ipak, stupanj tajnosti značajno varira od zemlje do zemlje.
Primjera radi, između 2010. i 2018. godine, SAD su objavile svoju ukupnu veličinu zaliha, ali je Trampova administracija 2019. godine prekinula tu praksu. Na sreću, Bidenova administracija je 2020. godine vratila nuklearnu transparentnost. Međutim, usprkos ograničenjima, javno dostupne informacije, pažljiva analiza povuijesnih zapisa i povremeno curenje podataka omogućavaju da se naprave najbolje moguće procjene o veličini i sastavu zaliha nuklearnog oružja među ovim državama.
